Subota, 1 veljače, 2025
6.6 C
Zagreb
Pratite nas:

Orašje – analiza (štetnog) sporazuma o predaji dokumenata Hrvatske Tužiteljstvu BiH

Podijeli

Podijeli

Što se stvarno događalo i da li je Hrvatska MORALA dostaviti dokumente koji su uzrokovali uhićenja Hrvata u Bosni i Hercegovini?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve to se jasno ogleda iz dokumenta na koji se poziva glavni državni odvjetnik Cvitan, a potpisanog 2013. pod imenom “Protokol između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločna, zločina protiv čovječnosti i genocida”:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [162.00 B]

Pregledom dokumenta već na prvi pogled je jasno da štete od dokumenta može imati samo Hrvatska i osobito Hrvati u Bosni i Hercegovini.

Poznato je da je na temelju Washingtonskog sporazuma (potpisanom od predsjednika Tuđmana i Izetbegovića) iz 1994. Hrvatska vojska aktivno sudjelovala u oslobađanju Bosne i Hercegovine od okupacije Srba. Danas nakon više od 20 godina počinju stizati optužnice samo u jednom smjeru – iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, prije svega zato što se većina spornih događanja i akcija HV i HVO-a događala na teritoriju susjedne zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitanje jest: zašto je tadašnji državni odvjetnik Mladen Bajić potpisao dokument koji danas politički, moralno i na svaki drugi način nanosi ogromne štete Hrvatskoj i Hrvatima u Bosni i Hercegovini?

Zato se postavljaju slijedeća pitanja i traži:

1. Očitovanje Mladena Bajića o potpisanom dokumentu pred hrvatskom javnosti i davanje odgovora na sva pitanja, kao i da se zatraži njegova odgovornost u svemu.
2. Potreba osnivanja komisije s ciljem da se vidi kako se dostavljala dokumentacija i da li je bilo zlouporabe istw.
3. Potreba utvrđivanja činjenice tko je sve imao dostup dokumentaciji i arhivskoj građi, te da li su poštovane procedure o pristupu i izdavajanju građe koja je dostavljena u BiH.
4. Potreba utvrđivanja činjenice eventualnog neovlaštenog pristupa ljudi iz Tužiteljstva BiH dokumentacijskoj građi.
5. Potreba utvrđivanja kolike štete, a kolike koristi Hrvatska i Hrvati u BiH mogu imati od potpisanog dokumenta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U daljnjem tekstu izdvajamo neke ključne točke iz gore potpisanog Protokola iz kojih se vidi da štetu prvenstveno mogu imati Hrvati u Bosni i Hercegovini, te hrvatski časnici i vojnici koji su temeljem dogovora dviju država ratovali u BiH:

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: sudionici)

Točka 1. Na temelju ovog Protokola, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske MOŽE DOSTAVLJATI Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine i dokaze o postupcima za kaznena djela ratnih zločina počinjenih na državnom području Republike Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, čiji počinitelji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ili dvojno državljanstvo i koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

4. Nakon razmatranja početnih podataka i obavijesti, sudionici će sukcesivno DOSTAVLJATI jedni drugima PRESLIKE DOKAZA iz spisa po redoslijedu prioriteta koji usaglase glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, radi donošenja odluke o poduzimanju kaznenog progona.

7. Nakon razmatranja preslika spisa, podataka i dokumentacije, sudionik će u primjerenom roku pisano obavijestiti drugog sudionika o svojoj odluci o poduzimanju progona te dostaviti zahtjev za dostavljanje dokaza o konkretnom predmetu.

8. Pisana obavijest iz točke 7. ovog Protokola DOSTAVLJA SE GLAVNOM DRŽAVNOM ODVJETNIKU Republike Hrvatske..

Dokument je u ime Hrvatske potpisao Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, a u ime Bosne i Hercegovine Glavni Tužitelj Goran Salihović

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Popis svih dokumenata i bilateralnih ugovora Hrvatske i BiH:
http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/bilateralni-odnosi/pregled-bilateralnih-medunarodnih-ugovora/bosna-i-hercegovina,17.html

O kojim dokumentima iz 2005. priča Cvitan?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slučaj se dodatno komplicira jer je Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan izjavio da ne misli da je kriv itko iz Državnog odvjetništva, a spominjao je dva sporazuma iz 2005. (uz ovaj iz 2013.) temeljem kojih je stvorena suradnja Tužiteljstava (od kojih je imala, ima i imati će posljedice samo Hrvatska). Na koje je dokumente Cvitan mislio ne znamo jer se radi o četiri dokumenta potpisana 2005. od kojih nijedan nema veze sa slučajem u Orašju:

Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihove obitelji

Memorandum o suglasnosti između Ministarstva financija Republike Hrvatske, Ureda za sprječavanje pranja novca i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu, Financijsko obavještajnog odjela o suradnji i uzajamnoj pomoći u vezi razmjene podataka povezanih s otkrivanjem i sprječavanjem pranja novca sprječavanjem financiranja terorizma

Zapisnik s četvrte sjednice Zajedničkog odbora za provedbu Ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Protokol o suglasnosti u ostvarivanju međusobne suradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva/Tužilaštva Bosne i Hercegovine 21.1.2005.

Gospodine Cvitan, možete li pojasniti malo detaljnije o čemu govorite ili je sve samo bacanje prašine u oči?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

6 KOMENTARI

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci