Prosperov Novak: Odlično je da je Jokić dao ostavku, treba nastaviti raditi na reformi!

Zašto je Boris Jokić dao ostavku? Zašto nije htio prihvatiti deset novih stručnjaka u radnoj skupini? Treba li ostavku dati ministar Predrag Šustar? Je li ovo kraj reforme školstva? Analizirali su gosti sinoćnje emisije Otvoreno na HTV-u: povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu „Preporod“ Željko Stipić, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, članica ekspertne skupine za reformu školstva Ružica Vuk, novinarka HRT-a Sunčica Findak i akademik Ranko Matasović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ekspertna radna skupina još uvijek čeka odgovore ministra Šustara na zahtjeve ne samo od ponedjeljka, nego na sve one koji su izneseni u mnogim razgovorima”, rekla je Ružica Vuk. To su zahtjevi koji se odnose na tzv. dionicu B kurikularne reforme – eksperimentalnu provedbu – točnije jesu li osigurani pravni okvir i financijski resursi. Skupina nikada nije rekla da nije spremna primiti nove eksperte, naglasila je Vuk, ali i istaknula da je postojeća ekspertna radna skupina dobila zadaće koje je spremna odraditi do kraja. “Nismo dobili zadaću uplitati se u posao predmetnih skupina. Ako je ovih deset članova spremno to odraditi, ja kao profesorica geografije i članica skupine to vidim kao nepovjerenje u one koji su članovi predmetnih skupina – primjerice u devet ljudi iz područja kemije i jedanaest ljudi iz biologije.”

Vuk je rekla da se sve primjedbe koje su stigle na pojedine predmete studiozno proučavaju te da će biti izrađena druga inačica svih kurikuluma. O tome ne raspravlja ekspertna radna skupina i upravo to je dio procesa koji javnost ne razumije. Nakon što se izrade druge inačice predmetnih kurikuluma, slijedi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Ako se potom procijeni da je potrebna još kakva recenzija, moći će se intervenirati, objasnila je Vuk. U slučaju da ministar i ministarstvo se ne slažu sa procedurom kako je planirana kurikularna reforma, onda to trebaju javno reći, dodala je. Vuk se nada da će se pronaći najbolje moguće rješenje za zemlju i mlade.

“Neću da se nad mojom djecom eksperimentira”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ante Nazor se pitao što je to politički, a što stručni pritisak. “Ovaj prijedlog za povećanje stručne skupine jednostavno je rezultat spoznaje da sadašnji prijedlog kurikula ima ozbiljne nedostatke. I na temelju toga se može zaključiti da je potrebno ili jedno novo tijelo koje će raspravljati o primjedbama koje su na stručnim raspravama iznesene ili koje će zajedno sa postjećim stručnim tijelom raditi na njihovo implemantaciji. Naime, nama je neprihvatljivo – u znanosti – da ljudi koji su radili nešto, o tome i odlučuju. Nama je jasno poručeno nakon stručne rasprave na Institutu za povijest da će primjedbe koje smo dali usvajati isti oni koji su ovo i radili. Pa to je van svih znanstvenih kriterija i to jednostavno ne može biti tako.”

“Kad je riječ o kurikulumu iz povijesti, on nije spreman za eksperimentalnu provedbu”, rekao je Nazor. “Grozim se riječi ‘eksperimentalna’. Neću da se nad mojom djecom eksperimentira.” Rekao je da kurikulum više nalikuje na jugoslavenski, te je spomenuo stotinjak primjedbi i recenzija kurikuluma koje su stigle u HAZU.

Nazor kaže da nitko ne dovodi u pitanje nastavak projekta, ali smatra da se on nije dobro razvijao. Kaže da nije dobro što se radi na dobrovoljnoj bazi te da je potrebno stvoriti znanstvenu jezgru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slobodan Prosperov Novak rekao je da misli sve najbolje o Jokićevoj ostavci, da je to divan događaj i divna vijest, te da ona omogućuje da zajedno nastavimo raditi na reformi. “Ono što nije divno je što se u vezi te ostavke poziva na ulice i na proteste”, kaže Novak i dodaje da je to sramota za Hrvatsku. Istaknuo je da bi odgovornost trebao preuzeti ministar Šustar. “Mi bez politike ovu reformu nećemo napraviti.”

Željko Stipić istaknuo je problem neplaćenih putnih troškova i dnevnica radnoj skupini te komentirao da prosvjetnoj vlasti nije stalo da se izađe iz ove situacije na drugačiji način od ovoga. “Nije bilo dobre volje. Mogla su se podmiriti sva ta potraživanja. Tada je ministar mogao doći i reći da su svoje obveze izvršili. Ovako ostaje gorak okus.” Ekspertnu radnu skupinu Stipić je nazvao kolateralnom žrtvom jedne političke kuhinje.

Stipić je najavio prosvjed koji će se održati idućega tjedna. “Ova Hrvatska koja se ne može složiti s ovakvim rješavanjem problema ima pravo dignuti svoj glas, kao što ga dižu i neki drugi.” O detaljima prosvjeda još nije htio govoriti.

Reforma školstva nije ničije privatno vlasništvo

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svi smo već bolesni od reformi školstva, a u posljednjih dvadeset godina bilježimo nekoliko propalih”, rekla je Sunčica Findak. Prema grubim izračunima tako je u vjetar otišlo više od pola milijarde kuna. Upletanje politike Findak je nazvala ubojitom kombinacijom za blio koju dobru ideju i njenu provedbu. Reforma školstva nije privatno vlasništvo ni Šustara ni Jokića, a komunikacija ultimatumima nije slika koju želimo davati našim učenicima, smatra Findak.

Ranko Matasović kaže da su političari uspjeli toliko zakomplicirati sustav da se ne zna tko je za što odgovoran. Matasović je čitao dokumente vezane uz kurikularnu reformu te uočio neke dobre stvari, poput inzistiranja na razvoju kompetencija, ali je predbacio okvir koji reformu svodi na sastavljanje tablica s ishodima učenja. Smatra da je to posebno opasan pristup lad se nameće svim predmetima, naročito kad se radi o onima koji su važni za nacionalni identitet, kulturu i povijest. Naglasak na vrijednosti, a ne činjenice, otvara prostor za ideologizaciju, bilo lijevu ili desnu.

Matasoviću se ne sviđa slika u javnosti da su oni koji podržavaju reformu apriori napredni, a oni koji su protiv nje da su nazadni. Izrazio je žaljenje zbog Jokićeve ostavke i zbog toga što mu se imputiraju ideološki motivi. “Jokić je entuzijast kojeg Hrvatska treba, ali koji mora moći čuti i kritike.”

Ishodi učenja formuliraju se kao jasan cilj kojem se teži na kraju procesa, objasnila je Vuk. U izvedbi kurikuluma učitelju imaju veliku autonomiju ne samo u odabiru nastavnih sredstava, već u izboru strategija. Dodala je da s učiteljima još treba raditi da bi ih se za to osposobilo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Emisiju pogledajte u cijelosti ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.