Sever o promjenama Zakona o radu: Nužan je potpuni zaokret u sustavu rada

Foto: fah

Sindikalni čelnik Krešimir Sever poručio je u srijedu, na tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad, upriličene u povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, kako je Hrvatskoj potreban potpun zaokret u sustavu rada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tražimo potpun zaokret u sustavu rada, postrožavanje agencijskog rada, stavljanje pod nadzor radnog vremena, povećanje minimalne i svih plaća, postrožavanje rada studenata i učenika kojima treba omogućiti dobre stipendije, a ne da zbog toga jer su jeftini budu konkurencija svojim roditeljima, rekao je Sever na sjednici Odbora čija je tema bila “Biti radnik u Hrvatskoj – zadovoljstvo, privilegija ili kazna?”

Sever je, referirajući se na upozorenje Zlatice Štulić (Sindikat trgovine) da je rad na određeno gotovo prevladao u trgovini, iznio podatak da su glavninu novozaposlenih u ožujku činili upravo zaposleni na određeno. U ožujku je na neodređeno zaposleno 1557 ljudi, na određeno čak 17.851, dakle 92 posto svih zaposlenih, rekao je Sever, suglasan da su tako zaposleni u daleko nepovoljnijoj poziciji od onih sa poslom ‘za stalno’.

> (VIDEO) Udruga U ime obitelji predala Saboru prijedlog izmjena Zakona o radu o neradnoj nedjelji: Evo što žele omogućiti!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, udruga U ime obitelji predala je Saboru prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. “Naš prijedlog će, bude li političke volje, omogućiti da se u Zakon o radu unesu promjene koje će osigurati dvije stvari. Jedna je da radnici zaposleni u trgovinama mogu odlučiti žele li raditi nedjeljom, druga je da će osigurati minimalnu naknadu koju je poslodavac dužan platiti radniku koji radi nedjeljom ili blagdanom, a to je najmanje 50 posto više od standardne satnice zaposlenika. U ovom trenutku je zakon tako loše napravljen da poslodavac može podići radniku plaću za jednu kunu i da to znači da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanom”, rekla je Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.

“Naša je procjena da veliki lanci koji u Hrvatskoj rade u nedjeljom, a u inozemstvu ne rade, kod nas rade iz tog razloga što ne moraju plaćati radnike na odgovarajući način i ne moraju im u praksi dati slobodan dan za to. Za nas je to pitanje društvene pravednosti i osiguravanja da ljudi u Hrvatskoj koji rade u trgovini imaju Ustavom zajamčeno pravo na slobodan dan u tjednu”, istaknula je Željka Markić.

Zlatica Štulić (Sindikat trgovine) na tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad rekla je kako su radnici na određeno egzistencijalno ugroženi i ucijenjeni, rade prekovremeno, lakše ih otpuštaju, nemaju pravo na otpremninu. Istaknula je Štulić, zauzimajući se da država pitanje rada na određeno vrijeme stavi na dnevni i ograniči ga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, da ima radnika s još težim sudbinama, posvjedočila je Đurđa Grozaj iz ugašene tvrtke Kamensko. Prošlo je sedam godina, još čekamo naše plaće, mnoge žene nisu izdržale, rekla je Grozaj, prozivajući državu da im je, umjesto da ih zaštiti, provela ovrhe kad nisu mogle podmirivati obveze.

U Hrvatskom telekomu je privilegij raditi, nekada je bilo i zadovoljstvo, kaže Juko Cikojević, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST), koji navodi da se svake godine u tvrtki bez kriterija otkazuje između 150 i 200 ugovora o radu.

Stalno zaposlene koji dobiju otkaz zamjenjuju studenti i agencijski radnici, koji su jeftinija radna snaga, ističe Cikojević, iznoseći podatak da se broj ukupno zaposlenih u tvrtki smanjio sa 6500 s početka 2014. na 3700 koncem 2016. godine, broj agencijskih radnika narastao je sa 160 na 1200 do 1500, a broj radnih mjesta za studente smanjio se sa 1100 na 664.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bojan Poljičak iz tvrtke Adeco koja zapošljava agencijski, iznosi pozitivne pokazatelje njenog rada. U proteklih 13-14 godina svi su radnici u ugovornom roku dobili plaće, malo je onih sa minimalnom, kaže.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zastupa zakonito, legalno poslovanje, no kao i u svemu drugome ima izuzetaka, kaže Bernard Jakelić i ključem svega označava socijalni dijalog. Mišljenja je da je sustav tripartitnog socijalnog dijaloga vrlo prihvatljiv, no problem je, kaže, što se čak i kad se sve tri strane dogovore oko nekog zakona on u praksi loše provodi.

Poslodavcima je interes fer konkurencija, bez sive zone, poručio je Jakelić sa sjednice, kojoj se odazvalo niti deset od ukupno 151 saborskog zastupnika.

> Rasprava saborskog Odbora za rad o prijedlogu U ime obitelji o zaštiti radnika koji rade nedjeljom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.