Zuroff optužuje Sedlara da ‘želi promijeniti povijest Nezavisne Države Hrvatske i zanijekati razmjere zločina u Jasenovcu’

Foto: Magnus Manske, Wikimedia

Centar Simon Wiesenthal pridružio se u utorak predstavnicima židovske i srpske manjine i antifašista zatraživši da se redatelju Jakovu Sedlaru ne dodijeli Nagrada Grada Zagreba optužujući ga da u filmu revidira povijest i umanjuje zločine ustaša što on odbacuje i kaže da je samo poticao raspravu o podatcima koji su za vladavine komunista bili skrivani sa svrhom da se pojedinci ili hrvatski narod optuže za genetski genocid.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sedlar odbacio optužbe ‘Novosti’ i Antifašističke lige Hrvatske: Ni u jednom filmu nisam poticao na mržnju, niti pokušao zatajiti bilo čiji zločin

U pismu koje je predsjedniku Gradske skupštine Andriju Mikuliću uputio lovac na naciste Efraim Zuroff, koji je zadužen i za istočnu Europu, Centar Simon Wiesenthal izražava “nedvosmisleno protivljenje” tome da se nagradu dodijeli Sedlaru čiji zadnji film, kako kaže, “želi iskriviti povijest Drugog svjetskog rata i holokausta”.

“Zadnji film g. Sedlara ‘Jasenovac-istina’ … sramotno želi promijeniti povijest Nezavisne Države Hrvatske i zanijekati razmjere užasnih zločina počinjenih u koncentracijskom logoru Jasenovcu. Njegov pokušaj umanjivanja broja nedužnih Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista koje su ubili ustaše u Jasenovcu uvreda je žrtvama i razlog za oštru kritiku, a ne bilo kakvu nagradu, Grada Zagreba”, navodi se u pismu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U pismu se također tvrdi da činjenicu što su Sedlarovi filmovi pohranjeni u Vizualnom centru Yad Vashema nikako ne treba tumačiti kao dokaz njihove vrijednosti ili prihvaćanja njihova sadržaja.

“Otvoreno Vas pozivamo da odbacite bilo kakav prijedlog da se nagradi Sedlara, čijem je radu mjesto u kanti za smeće hrvatske povijesti i nije vrijedno odobravanja ili priznanja”, poručuje Zuroff.

Židovska i srpska manjina i antifašisti protiv dodjele Nagrade Grada Zagreba Jakovu Sedlaru

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine i Antifašistička liga Hrvatske uputili su ranije u utorak pisma gradonačelniku Milanu Bandiću i predsjedniku i zastupnicima Gradske skupštine sa zahtjevom da odbiju dodijeliti Nagradu Grada Zagreba redatelju Jakovu Sedlaru zbog njegova “glasnog, upornog i dubokog historijskog revizionizma”.

“Sedlarova revizionistička stajališta”, ističe se u pismu,” naročito su prisutna u njegovu prošlogodišnjem filmu “Jasenovac – istina”, koji je, kako tvrde, izazvao zgražanje ovdašnje i međunarodne javnosti. U tom je filmu koncentracijski logor smrti prikazan kao radni logor te su umanjene i obezvrijeđene žrtve Jasenovca, negiran holokaust i genocid počinjen od ustaškog režima”.

Sedlar odbacio optužbe

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jakov Sedlar odbacio je u utorak sve optužbe za revizionizam i poticanje mržnje.

“Nikada, niti u jednome svome filmu ili javnom istupu, nisam poticao na mržnju, nikada nisam pokušao zatajiti bilo koji i bilo čiji zločin, nikada niti u jednoj primisli nisam rekao bilo što pozitivno o fašizmu. Fašizam (kao i komunizam) zla su koja samo bolestan čovjek može podržavati i promovirati”, rekao je Sedlar novinarima u Zagrebu.

Sedlar kaže kako u nizu slučajeva bio inicijator dijaloga i rasprava “kada se radilo o novootkrivenim podatcima koji su tijekom vladavine komunista bili skrivani sa svrhom da se pojedinci ili cijeli hrvatski narod optuže za genetski genocid”.

Glede Jasenovca navodi kako ono što “velikosrpskoj komunističkoj bratiji, recimo, smeta u mome pokušaju da se dođe što bliže istini oko Jasenovca jest dokazana činjenica da je taj logor nastavio svoje djelovanje i nakon 1945., samo u tom poratnom periodu nisu ubijale ustaše nego Titovi komunisti. Ni u tome filmu nisam branio ili umanjivao bilo čiji zločin, samo sam potaknuo raspravu o svemu što se tamo dešavalo, ali bez ničim dokazanih tvrdnji da su tamo Hrvati pobili milijun Židova i Srba”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jakov Sedlar: U Europi nema primjera poput HAVC-a

“Film Jasenovac je bio potreba o kojoj su ljudi govorili da se napokon napravi neka priča koja će koliko- toliko doći do istine. Zadnji film o Jasenovcu rađen je ’79. godine. U njemu je bilo niz neistina uključujući i onu laž da je tamo bilo ubijeno 700 000 ljudi. Ja sam se bavio nekoliko godina tom temom i u tom filmu nema falsifikata. To što je prenešeno mišljenje jednoga poluopskurdnoga portala, to mislim da nije nikakva referenca da je nešto falsificirano”, rekao je u emisiji Iza zavjese Jakov Sedlar.

“Jedna tragična stvar po hrvatski narod jest to što ’45. godine jedan cijeli hrvatski filmski arhiv i mnoštvo drugih arhivskih stvari je odnešeno u Beograd i do dana današnjeg nije vraćeno. U Beogradu sam našao jedan dio ljudi koji je to iz tih arhiva otuđio i ja sam igrom slučaja došao do mogućnosti da nešto uzmem i jednostavno sam uzeo. Nikakvih falsifikata nije bilo.

Po prvi put smo mi u taj film stavili sve činjenice koje su do sad bile upotrebljavane. Vi imate recimo enciklopediju Holokausta koju je napisao najpoznatiji stručnjak za Holokaust, Martin Gilbert. On sam kaže, što se broja tiče, da je nerazumljivo što se tamo upotrebljava broj od 40 000 do milijun i dvijesto. To je kompleksno pitanje i smatrao sam da moramo doći do istine. Film se zove ‘Jasenovac- istina’, ali mi nažalost nismo mogli doći do istine. Problem je bio što je masa dokumenata uništena i nismo mogli doći do njih”, dodao je.

“Film govori o tome, imamo dva svjedoka koji su zatvarani ’41. i ’45. godine. Mi smo stavili sve podatke, od brojeva do zločina. Tu su bili ljudi koji su svjedočili da je bilo i drugačije. Nesumnjivo je da su se tamo zločini dešavali. Kako sad stvari stoje, čini se da će jako teško biti doći do istine”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.