Hrvatsko slovo je u svojim prostorijama sinoć, 10. listopada, zajedno s Odborom za Hrvate u BiH HDZ-a te Braniteljskom udrugom „Zavjet“ organiziralo tribinu na temu „Srcem za Hrvatsku – Herceg Bosna za RH“ na kojoj se govorilo „o doprinosu borbe hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda iz Herceg Bosne za slobodu i opstojnost“ Hrvatske. U sklopu tribine prikazan je i dokumentarni film Ante Marića „Herceg Bosna“, a na tribini su osim Marića, govorili i Božo Rajić, Dario Kordić te Josip Vidović.
Autor dokumentarnog filma „Herceg Bosna“ Ante Marić kazao je prije projekcije kako je film zapravo „dokumentarac na kotačima“ pošto su autor i suradnici radeći na filmu putovali i obilazili dijelove srednje Bosne i Hercegovine prije početka rata u BiH. Marić je napomenuo kako je na tom snimanju upoznao i sada pokojnog Matu Bobana koji mu je rekao kako će se osnovati Herceg Bosna, a tada je upoznao i Daria Kordića.
„Kad smo došli tamo, ostali smo zapanjeni. Oni su bolji Hrvati od nas i sebi sam prebacivao jer nisam znao tko su Hrvati iz srednje Bosne i danas još uvijek mislim da sam mogao više napraviti“, rekao je Marić te dodao kako se još uvijek može više napraviti jer na „pijesak pomalo curi“.
„Znamo da Hrvati u BiH trebaju nas, ali trebamo i mi njih“, napomenuo je Marić i istaknuo žaljenje što se „o hrvatskoj zajednici Herceg Bosne govori kao o zločinačkoj organizaciji ili republici“, a to čine i sami Hrvati.
Dokumentarni film „Herceg Bosna“ prikazuje stvaranje iste i život hrvatske zajednice u BiH, a u filmu se pojavljuje i Dario Kordić te Božo Rajić.
Božo Rajić, inače predsjednik HDZ BiH-a od 1995. do , sada član HDZ 1990, od 2006. je zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, gdje je i član Kluba hrvatskog naroda, rekao je kako „ni jedna činjenica u povijesti hrvatskoga naroda nije tako maglovita kao pojam hrvatske zajednice Herceg-Bosne, odnosno hrvatske republike Herceg-Bosne“.
„Želim objasniti koji su bili povijesni razlozi za uspostavu hrvatske zajednice Herceg-Bosne , te da je to bila potreba i povijesna dužnost radi očuvanja Hrvata u BiH“, istaknuo je Rajić.
Napomenuo je kako je raspad SFRJ u to vrijeme, 1991. godine, bio očit iako se očekivalo međunarodno rješenje. „Vodstvo BiH bilo je podijeljeno“ jer su „Srbi imali prikriveni stav“ o stvaranju vlastite republike, „muslimani su navodno htjeli biti neutralni, a željeli su ostati u Jugoslaviji“, a samo su „u krnjoj Jugoslaviji Hrvati imali jasan stav“, napomenuo je Rajić.
Kazao je kako Hrvati nisu željeli ostati u Jugoslaviji i nisu se željeli predati te kako je „to smisao Herceg Bosne“.
Prisjetio se kako se na tlu BiH počeo ostvarivati tzv. projekt Velike Srbije, a tada se i dogodio prvi masakr u BiH, u Trebinju. No, predsjednik Alija Izetbegović u to je vrijeme kazao kako „rat u Hrvatskoj nije naš rat“ te je odbio referendum o samostalnosti BiH.
Rajić je istaknuo kako je hrvatska zajednica imala ulogu pripreme terena za obranu jer je znala da će slijediti „krvavi rat“. Dodao je kako su Hrvati u BiH tada bili „jedini organizirani politički i vojni faktor“ koji se mogao 1992. godine oduprijeti Srbima.
„Bili smo ‘mostobran’ preko kojeg su dolazili dragovoljci, streljivo, hrana“, no Rajić je napomenuo kako nije jedan dužnosnik iz Sarajeva „nije pitao o Hrvatima“ koji su tada ipak stvorili privremenu instituciju vlasti.
Prisjetio se Rajić kako je tzv. sarajevska elita koju su činili i brojni svećenici „sotonizirala Herceg Bosnu“ te je opisala kao „paravojsku i zločinačku“.
„Vrlo je bolno i današnje nazivanje s punim ustima Republika Srpska, a dok Herceg Bosna izgovara s gadljivošću“, rekao je Rajić napominjući kako je hrvatska vojska dobila duboko zaleđe u ratu upravo od BiH i Hrvata u BiH.
Jedan od političkih vođa hrvatske zajednice Herceg Bosne u središnjoj Bosni Dario Kordić spomenuo je Bosansku Posavinu te istaknuo kako je ona, bez obzira što neki dijelovi nisu u Federaciji, hrvatska zajednica.
„Herceg Bosna krvari i danas… A da smo bili složniji, ostvarili bi više. U ratu su opstali prostori koje su hrvatski branitelji uspjeli obraniti“, napomenuo je Kordić.
Prisjetio se dolaska u Busovaču 22. lipnja, i svojeg, kako je istaknuo, oproštajnog političkog govora.
„Nakon mise, došao sam na nogometni stadion gdje je bilo preko 6000 ljudi. S nevjericom i strahom su me gledali pošto je nekoliko dana prije bio ubijen Hrvat usred bijela dana. Pitao sam ih – smijemo li spomenuti ime hrvatske zajednice Herceg Bosne nakon 15 godina i svi prisutni su 5 minuta klicali na stadionu Herceg Bosna“, ispričao je Kordić.
Napomenuo je kako je iz stranih medija odmah došlo do osude.
„Hrvati nisu podstanari, već stanari u BiH i vidim da Hrvate u BiH čekaju bolji dani. Postoji jedan hrvatski narod i jedna domovina“, zaključio je Kordić.
Josip Vidović iz Udruge „Zavjet“ prisjetio se tijeka rata u BiH, no kazao je kako je zajedno sa HDZ-om u Hrvatskoj osmislio „plan za budućnost Hrvatske“, a pri kreiranju istoga, zaključeno je kako Hrvatska ima „iste protivnike“.
„Hrvatskom vladaju udbaši i komunisti koji su pozatvarali hrvatske sinove i prodali nacionalne interese“, rekao je Vidović te kazao kako treba provesti lustraciju, pritom spominjajući imena Ive Josipovića, Vesne Pusić i Stjepana Mesića.
Pozvao je na obranu Hrvatske i istaknuo je kako i danas vrijedi tvrdnja Milana Kovača o entitetima u BiH – „želimo prvi entitet, ne treći“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
