Dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček: Bez razloga protiv crkve na Savici u Zagrebu

Foto: Župa bl. Alojzija Stepinca

Ovih se dana u medijima na različite načine govori o problemu izgradnje župne crkve blaženoga Alojzija Stepinca na Trnjanskoj Savici u Zagrebu. Na početku valja samo podsjetiti kako je župa osnovana 1999. godine, nedugo nakon što je 3. listopada 1998. godine sveti Ivan Pavao II. proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Župa broji oko 12 000 stanovnika. Od osnutka vjernici se na misno slavlje nedjeljom okupljaju u predvorju Osnovne škole Jure Kaštelana, dok se tijekom tjedna već petu godinu okupljaju u Pastoralnom centru. Centar je uređen za osnovne svagdanje potrebe Župe, te uključuje kapelu s pedesetak mjesta, vjeronaučnu dvoranu i župni ured.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Misno slavlje u kapeli Pastoralnoga centra
Misno slavlje u kapeli Pastoralnoga centra

Ovih se dana, kao i nekoliko godina prije, točnije 2003., 2010. te 2013. godine, u javnosti postavlja pitanje zašto crkva na Savici ili barem zašto u „parku“, te se kao glavni razlog navodi narušavanje „jedine uređene zelene površine“ u samome naselju. Temom su se zainteresirali mnogobrojni mediji dajući mahom prednost inicijativi „Savica za park, a ne za crkvu“, koja uglavnom traži da se pronađe „zamjenska lokacija“. Kako je vjerojatno i njima jasno da nema zamjenske lokacije na području ove župe, članovi inicijative iznose prilično neutemeljene argumente pokušavajući unedogled odgađati gradnju crkve, dijeleći „vjernike“ na one koji žele i one koji ne žele crkvu.

Budući da građanska inicijativa koja se bori protiv izgradnje župne crkve kao glavni argument navodi mjesto izgradnje, važno je reći kako je navedenu lokaciju grad Zagreb još 2007. godine dao Župi kao zamjenu za zemljište koje je gradu dala Župa Krista Kralja. Autor idejnog rješenja parka i crkve, arhitekt Aleksandar Bašić, tumači da se prostor za gradnju nove crkve nalazi u zoni građevinskog zemljišta i to u zoni mješovite namjene M1 uz ulicu Zinke Kunc i dijelom unutar javne gradske površine tematske zone Z4 u skladu s planom namjene površina Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, a obuhvaća katastarsku česticu broj 2729/5, te katastarsku česticu broj 2729/10, obje k.o. Trnje i obje upisane u katastru kao vlasništvo Grada Zagreba. Po pravomoćnosti lokacijske dozvole izvršit će se parcelacija zemljišta i formiranje nove katastarske čestice koja će obuhvaćati samo crkvu i njoj pripadajući okoliš. Površina te čestice iznosila bi 4448 m2, od čega bi 1650.45 m2 zauzimala crkvena zgrada sa pastoralnim centrom, oko 500 m2 parkiralište s 33 parkirna mjesta, a preostalih 2298 m2 crkveni okoliš. Druga novoformirana čestica obuhvaćala bi područje parka i njena površina iznosila bi 18406 m2. Uzevši navedene brojke u obzir, omjer tlocrtne projekcije crkve i parkirališta i ukupne površine parka je 9.40% ((1650.45+500)/(4448+18406) = 9.40%).

Skica tlocrta crkve i parka

Prijedlog lokacije utvrđen je Programom urbanističko arhitektonskog natječaja za izradu idejnog rješenja uređenja parka i crkve na Trnjanskoj Savici koji je izradio Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada u rujnu 2011. godine, temeljem kojeg je 10. veljače 2013. godine raspisan otvoreni natječaj s pozvanim natjecateljima. Cilj natječaja bio je pronalaženje kvalitetnog rješenja za uređenje parkovne površine na većem dijelu javne gradske površine tematske zone Z4 i optimalne mikrolokacije i oblikovnog rješenja nove zgrade crkve posvećene bl. Alojziju Stepincu na njezinu sjeveroistočnom dijelu, kao osnove za izradu projektne dokumentacije za ishođenje dozvola za gradnju crkve i uređenje parka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo je ovim natječajem otvorena mogućnost uređenja parka u sklopu ove javne gradske površine, a prijedlogom izgradnje crkve aktiviran je dio zone mješovite namjene na sjeveru za potrebe njezina vanjskog prostora, čime je izbjegnuto popunjavanje i vizualno zatvaranje poteza osmerokatnica na sjevernom rubu javne gradske površine, tako da se ona otvorila i prema dijelu naselja na sjeveru i povezala budući park s njezinim urbanim zelenilom, kao i rekreacijskim površinama na jugu u kontinuitetu.

Uz idejno rješenje oblikovanja crkve istovremeno je izrađen i prijedlog uređenja parka kako bi on zaista mogao zaživjeti sa svim sadržajima. U odnosu na sadašnju strukturu, crkva svojim volumenom i suvremenim oblikovanjem ne dolazi u koliziju s postojećom izgradnjom niti joj se suprotstavlja, već se nastoji uklopiti u budući raster parkovne površine i postati prepoznatljivi akcent u prostoru.

U skladu s navedenim treba naglasiti kako će se prema projektu postojeće igralište za djecu mlađe dobi proširiti na 200 m2, a na jugozapadu će se izgraditi novo igralište od 500 m2 za stariju djecu. Ondje će se urediti i prostor sa stolovima i klupama za ljude starije životne dobi. Staze s drvoredima u parku ostat će nedirnute, a uz pristupnu stazu crkvi umjesto 19 porušenih posadit će se 56 novih stabala, kao i ukrasno grmlje i cvijeće. Park će biti i odgovarajuće osvijetljen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Skica smještaja crkve u naselju
Skica smještaja crkve u naselju

Magistar arhitekture Tin Čop kaže da u kršćana od početaka postoji potreba za gradnjom mjesta okupljanja njegovih pripadnika, obnavljajući porušene, dograđujući prekapacitirane ili gradeći nove građevine. Baš kao što se ljubitelji glazbe okupljaju u koncertnim dvoranama, stadionima i sl. Kada promatramo povijest grada Zagreba, primjećujemo kako vrlo rano, od 14. st., dva malena naselja – Gradec i Kaptol, imaju svoje crkve čiji je broj s vremenom rastao. Kultura Zagreba nedvojbeno je nastala i razvijala se na kršćanskom identitetu. Svako razdoblje, sukladno razvoju grada, iznjedrilo je nove crkve. No, postoji i nerazmjer u razvoju Zagreba i gradnji/obnovi njegovih kršćanskih crkava koji je vidljiv u razdoblju komunističkog režima. U to vrijeme u mnogim novim urbanističkim planovima nije se mogla naći zona predviđena za religijske sadržaje. Također, primjećuje se kako su pojedini planovi imali znatno veće površine parkova. Nakon pada komunističkog režima bilo je jasno kako su dotični planeri, po tom pitanju, poznavali problematiku struke i ‘genius loci’ te unutar zone parkova predviđali i ono što tada u planovima nisu mogli imenovati.

Upravo se s navedenim može povezati i misao župnika Antuna Vukmanića, koju parafrazira župljanka dr. sc. Ivana Bosnić: Iskustvo nedjeljnih misa u “društvu” veselih, šarenih, dječjih crteža u holu osnovne škole jasno mi govori: kao što u svojoj blizini trebam imati školu, ambulantu i trgovinu, tako želim imati i crkvu da bi i moja duša – a ne samo tijelo – mogla rasti, liječiti se i hraniti.

Izgradnju župne crkve s radošću očekuju mnogobrojni župljani koji su na Savici rođeni, odrasli, a ovdje odrastaju i njihova djeca i unuci. Frano Gracin, diplomirani inženjer računarstva, jedan je od njih. Živim na Savici od rođenja, a zajedno sa suprugom i trogodišnjim sinom svakodnevno posjećujem centralni park na Savici. Shvaćam zabrinutost roditelja koji se boje da će njihova djeca izgubiti mjesto za igru, ali vjerujem da bi informiranjem stanovnika Savice broj protivnika gradnje crkve bio mnogo manji. Činjenica je da se velika većina djece igra oko trenutnog igrališta na zapadnoj strani parka i da taj dio parka ne pripada parceli namijenjenoj za gradnju crkve. Također je činjenica da djeci trenutno ne nedostaje zelenih površina, nego uređenih igrališta, sprava za igranje, klupica itd. Budući da projekt izgradnje obuhvaća i uređenje parka, siguran sam da će nakon završetka gradnje i uređenja parka djeca Savice imati više mjesta za igru. Uvjeren sam da će nakon dovršenja gradnje Savica dobiti svoje prepoznatljivo srce, s crkvom i uređenim parkom koji će rado posjećivati svi stanovnici Savice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I Franka Lovrić majka je dvoje djece koji odrastaju na Savici te smatra kako Crkva izgrađuje i pomaže na putu od djetinjstva do starosti te nije nešto što koristiš samo nekoliko godina. Također, Crkva stvara predivno zajedništvo među djecom i mladima, koji pomažu jedni drugima, daju instrukcije, savjete i primjere. Ona je zelenilo koje je potrebno da bi moja djeca rasla u zdravom i prijateljskom okruženju. Sigurna sam da crkva ne uništava okoliš, nego stvara ljude koji se brinu o sebi i o tom okolišu. Ako ne sagradimo crkvu – sagradit će se nešto drugo – šoping centar s kafićima ili možda nova kockarnica. Želimo li to svojoj djeci!?

Akcija Caritasa za pomoć ugroženim župljanima u skučenom prostoru Pastoralnoga centra

Obitelj Matanić, profesorica Mateja i inženjer Mario, također je odrasla u ovome kvartu, a uskoro će u njemu odrastati i njihova djeca. Voljeli bismo da se crkva izgradi u našem kvartu. Kao aktivni vjernici naše župe, znamo koliko nam je dodatni prostor potreban za naše karitativne i druge djelatnosti i potrebe Župe. Bilo bi prekrasno da naš zaštitnik bl. Alojzije Stepinac dobije crkvu na mjestu gdje su se prije spajale dvije župe koje je on sam osnovao. Svugdje gdje smo bili, od centra našeg glavnog grada pa do inozemstva, crkveni prostori su uvijek lijepo njegovani i služe kao ukras grada i što je najvažnije, crkve su mjesta duhovne oaze. S obzirom da projekt izgradnje naše crkve uključuje i uređenje parka na Savici, podupiremo izgradnju kao jedan od vidova zaštite parka i zelenila koje se nalazi u središtu našeg voljenog kvarta.

I studentica Marijana Tumpić smatra da je crkva na našoj Savici potrebna svima jer je u njoj svatko dobrodošao. Vođena tom mišlju, ne shvaćam kako uopće dolazi u obzir raspravljati je li crkva dobrodošla na Savici. Zapamtite da ljubav nikome ne uzima i ne traži svoje, već daje uvijek i u izobilju. Osim toga, izgradnjom naše župne crkve, u našem Pastoralnom centru bismo imali više mjesta za različita humanitarna okupljanja, npr. druženje djece i mladih, davanje instrukcija i slično.

Dr. sc. Marija Znika, stanovnica Savice i župljanka, kaže da nisu na Savici u pitanju zvona, nego manjini na Savici ne treba Bog čija se Riječ naviješta u crkvama. Nazovimo stvari pravim imenom. To je njihovo pravo da žive bez Boga. Ali to im ne daje pravo da uskraćuju pravo onima kojima treba Bog. Oni kojima ne treba Bog već petnaestak godina nastoje blokirati gradnju crkve posvećene bl. Alojziju Stepincu. Premda su u raznim mjestima u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj, sagrađene nove crkve posvećene bl. A. Stepincu, prva župa koja je u Zagrebu dobila njegovo ime još uvijek je bez sakralnoga prostora. Nadamo se da nećemo morati čekati idućih pola stoljeća … Ili čekati dok se i spomenuti ”park” posve ne popuni komercijalnim zgradama protiv kojih se građani ionako bezuspješno bune. Tada za crkvu neće ni biti mjesta. Stanari će ipak radije gledati drugima u tanjur i krevet, nego čuti zvonjavu s veće udaljenosti. Kakva logika može to opravdati?! Da, Savica je preizgrađena, ali za to nije odgovorna Crkva, nego vlasti koje su po raznim kriterijima izdavale dozvole ili možda tolerirale bezakonje. I umjesto da oni kojima crkva ne treba oštricu svoje kritike usmjere prema vlastima zbog preizgrađenosti Savice, opet se udara po Crkvi. Već viđeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Navedena promišljanja potvrđuju važnost izgradnje župne crkve na Trnjanskoj Savici i pokazuju kako osim glasne manjine, postoji i tiha ili ponekad glasna druga strana koja u izgradnji župne crkve vidi i poboljšanje kvalitete života u samome naselju, ali i mnogobrojne nove sadržaje koje će Župa, izgradnjom novoga prostora, moći pružiti svim građanima Savice. Osim toga, kao što je suvremenik Bele IV. mogao reći kako je gradnja ogromne crkve za malen Kaptol bila nepotrebna i devastirajuća, umjesto gradotvorna i vizionarska, tako danas glasni pojedinci uvjeravaju i sebe i druge kako će gradnja crkve na Savici devastirati park, oduzeti dragocjen prostor za dječja igrališta, umanjiti tržišnu vrijednost stanova u neposrednoj blizini i slično. Kada bi tome bilo tako, katedrala ne bi postala drago viđen reper, oko katedrale se sigurno ne bi razvio centar grada, a brojne vjernike i turiste gledalo bi se u čuđenju – zbog čega ili koga se oni tamo okupljaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.