Prije 106 godina proveden je popis stanovništva na području Austro-Ugarske Monarhije. Spomenuta je nastala uslijed političkih promjena tijekom 1860-ih godina.
Konačno je proglašena 1867. godine kada su dogovoreni odnosi između područja pod vlašću Habsburgovaca koja se najčešće u studijama povijesti i medijima nazivaju Habsburškom Monarhijom jer je dinastija Habsburgovaca bila na čelu istih. U nekima su nosili titulu cara, u nekima kralja, ali i mnoge druge titule kroz nekoliko stoljeća vladavine obasipane usponima i padovima.
O Austro-Ugarskoj Monarhiji smo već nešto rekli kroz članke „Dr. Ivo Pilar – persona non grata u jugoslavenskim državama!“ i „Buntovni Stjepan Radić i spaljivanje mađarske zastave na glavnom zagrebačkom trgu“, a u ovome članku ćemo nešto više reći o Hrvatima i drugim narodima u toj velikoj, slavnoj i što je najvažnije srednjoeuropskoj državi.
Dr. Ivo Pilar – persona non grata u jugoslavenskim državama!
Buntovni Stjepan Radić i spaljivanje mađarske zastave na glavnom zagrebačkom trgu
Austro-Ugarska Monarhija je 1910. godine pa sve do svoje propasti 1918. godine obuhvaćala područja današnje Italije, Austrije, Češke, Slovačke, Poljske, Ukrajine, Mađarske, Rumunjske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Što se tiče područja današnje Srbije obuhvaćala je područje Banata, Bačke i Srijema, to jest istočnog Srijema. Srijem se danas dijeli na dio koji je pod Hrvatskom i poznat je u javnosti kao zapadni Srijem koji obuhvaća površinu od oko 2450 kvadratnih kilometara i već spomenuti dio koji je pod Srbijom i poznat je kao istočni Srijem.
Rasprostire se na površini od oko 4350 kvadratnih kilometara. Odlaskom osmanske vlasti, odnosno dolaskom habsburške vlasti krajem 17. stoljeća dio je Srijema uz Dunav pripao rimskom knezu Liviju Odescalchiju, rođaku pape Inocenta XI. Nakon pobjede habsburške carske vojske nad osmanskom vojskom kod Beograda 1717. godine i Požarevačkog mira 1718. godine i ostatak je današnjeg Srijema pripao vlasti dinastije Habsburg i njihovim predstavnicima. Dio je pretvoren u Srijemsku županiju sa središtem u Vukovaru, a dio je uz Savu bio dio Vojne krajine. Napokon je ukidanjem Vojne krajine 1881. godine i dio uz Savu, odnosno petrovaradinska i brodska pukovnija postala dio Srijemske županije koja je bila pod jurisdikcijom hrvatskog bana koji je stolovao u Zagrebu.
Na osnovi navedenoga dolazimo do početka 20. stoljeća, odnosno 1910. godine kada se Srijemska županija rasprostirala od područja zapadno od Vukovara, Vinkovaca i Županje pa sve do Zemuna između rijeka Dunava i Save. Bila je najveća s više od 400 000 stanovnika pri čemu je najviše živjelo u gradovima Mitrovici, Petrovaradinu, Zemunu i Karlovcima. Upravno središte je bilo u trgovištu Vukovar o kojemu smo već iz demografske perspektive nešto rekli u članku „Grad heroj Vukovar – grad egzodusa 20. stoljeća“. Možete uočiti da se svi navedeni gradovi, osim Vukovara koji je tada još bio trgovište nalaze na području današnjeg istočnog Srijema, to jest na prostoru današnje Srbije.
Grad heroj Vukovar – grad egzodusa 20. stoljeća
Za početak možemo ukratko opisati grad Mitrovicu koji se nalazi na rijeci Savi, a u kojemu je 1910. godine bilo 12 909 stanovnika. U tadašnjoj Mitrovici živjeli su pripadnici mnogobrojnih naroda, odnosno ljudi koji su govorili različitim jezicima. Tako je recimo zapisano da je bilo 846 Mađara, 2341 Nijemaca, 3915 Hrvata, 4878 Srba i drugih. Od navedenih je bilo 6742 Rimokatolika, 4997 pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, 651 Grkokatolika, 305 pripadnika reformističkih vjerskih zajednica, 169 Židova i mnogih drugih.
Zanimljivo je proučiti i stanovništvo naselja Rume. U njoj je zapisano 1910. godine 12 148 stanovnika, od kojih je bilo 537 Mađara, 6943 Nijemaca, 1152 Hrvata, 3149 Srba i drugih. Od spomenutih je bilo 8551 Rimokatolika, 3199 pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, 244 Židova, 141 pripadnika reformističkih vjerskih zajednica i mnogih drugih. Na kraju možemo navesti i primjer naselja Novi Slankamen koji se nalazi blizu Dunava između Novoga Sada i Beograda. U Novom Slankamenu je živjelo 4137 stanovnika.
Kao i u prethodna dva naselja stanovnici su govorili različitim jezicima, odnosno bili su pripadnici mnogobrojnih naroda. Tako je recimo bilo 673 Nijemaca, 2450 Hrvata, 836 Srba i drugih. Kada se uzmu u obzir sva naselja na području Srijemske županije 1910. godine možemo zaključiti da je popisano 183 109 Srba (44 %), 106 198 Hrvata (26 %), 68 086 Nijemaca (16 %), 29 522 Mađara (7 %), 13 841 Slovaka (3 %), ali i Talijana, Slovenaca, Čeha, Rumunja, Roma, Rusina i mnogih drugih.
Više o opisanoj tematici možete čitati u:
Damir Matanović – Etnička i vjerska slika Srijema 1880.-1910.
Zlata Živaković-Kerže – Srijemska županija u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća
Popis stanovništva 1910. godine
Hrvatska enciklopedija – „Srijem“
Hrvatska enciklopedija – „Austro-Ugarska Monarhija“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
