(FOTO) Plenković u Sarajevu: Optužnice protiv hrvatskih branitelja u BiH imaju jasne političke konotacije

Foto: fah

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković doputovao je u petak ujutro u dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini tijekom kojega će boraviti u Sarajevu, Kiseljaku i Mostaru te razgovarati s najvišim političkim dužnosnicima i predstavnicima vjerskih zajednica i kulturnih institucija u BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijeru Plenkoviću i članovima vladina izaslanstva koji su u njegovoj pratnji priređen je svečani doček uz intoniranje držanih himni i uz počasnu vojnu postrojbu pred sjedištem Vijeća ministara BiH u središtu Sarajeva.

Odmah nakon toga Plenković je započeo službene razgovore s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem.

U intervjuu koji je u petak objavio “Dnevni avaz” Plenković je kazao kako BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske, a posjet Sarajevu upravo to dokazuje. Izjavio je kako je europska budućnost BiH od strateškog interesa za Hrvatsku pa će nova vlada učiniti sve što može kako bi BiH nastavila napredovati na europskom putu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potvrdio je kako Hrvatska sa svojim iskustvom stoji na raspolaganju BiH kako bi ispunila upitnik iz Bruxellesa koji je očekuje kako bi se razmotrio njen zahtjev za kandidatski status.

“Sada je glavni prioritet dosljedna provedba plana reformi o kojemu je postignut konsenzus među svim političkim akterima i na svim razinama vlasti. To je dugotrajni proces čiji je cilj transformacija institucija i društva u BiH te njeno prilagođavanje standardu europskih zemalja”, kazao je hrvatski premijer.

Dodao je kako je dostizanje kandidatskog statusa za BiH sljedeći važan korak koji će pokazati da je BiH doista ušla u zrelu fazu procesa približavanja EU-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je pojasnio kako se potpora Hrvatske europskim integracijama odnosi i na sve druge države jugoistoka Europe a podjednako se to tiče i njihova približavanja NATO-u.

Hrvatska će kao članica EU-a i NATO-a biti zagovarateljem procesa proširenja tih organizacija, potvrdio je hrvatski premijer.

Komentirajući položaj hrvatskog naroda u BiH Plenković je kazao kako je jasno da njegovi pripadnici kao najmalobrojniji ne uživaju punu ravnopravnost niti sva prava koja im po ustavu pripadaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Broj Hrvata u BiH sada je manji za četvrtinu od onoga iz 1991. godine, podsjetio je Plenković upozoravajući kako se iseljavanje Hrvata iz te zemlje i dalje nastavlja.

Još je jednom osudio provedbu antiustavnog referenduma u Republici Srpskoj kao i izgrede tijekom izbora u Stocu dodajući kako je najbolji odgovor na to nastavak procesa europskih integracija.

U odnosu na moguće preinake Daytonskog sporazuma ocijenio je kako je potrebna njegova “nadogradnja” da on ne bi bio zaprekom daljem napretku zemlje.

Podsjetio je kako je u prosincu prošle godine na konferenciji u Bruxellesu posvećenoj upravo BiH dva desetljeća nakon Daytona konstatirano da je među svim ključnim akterima sazrelo razmišljanje o nužnosti preobrazbe BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Vrijeme je da lideri u BiH započnu razgovore o ustavnoj reformi zemlje koja će s jedne strane zajamčiti učinkovitost rada državnih institucija i svih razina vlasti a s druge strane stvarnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana. Smatram da smo došli u fazu kada bi bilo potrebno pristupiti reformi daytonskog ustavnog okvira”, kazao je Plenković.

Sazrijelo vrijeme za nadogradnju Daytona

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u razgovoru za Večernji list od petka da je sazrijelo vrijeme za nadogradnju “daytonskog okvira”, dodajući da to podrazumijeva izmjenu ustava i izbornog zakona BiH koji bi osigurali približavanje te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji i ostvarenju jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda u toj zemlji.

“To (nadogradnja Daytonskog sporazuma) podrazumijeva provedbu ustavne reforme kako bi BiH postala funkcionalna država koja jamči ravnopravnost svojih triju konstitutivnih naroda, manjina i svih drugih građana zemlje“, rekao je Plenković u intervjuu objavljenom povodom njegovog dvodnevnog posjeta BiH. Pri tome je naveo kako je prvi i ključni vanjskopolitički prioritet nove hrvatske vlade europski put BiH i ravnopravan položaj Hrvata.

„Ključno je da se Hrvatima kao jednom od triju konstitutivnih naroda BiH zajamči puna ravnopravnost koja podrazumijeva izbor legitimnih predstavnika, njihovu ravnomjernu zastupljenost na svim razinama vlasti i njihov odgovarajući utjecaju na procese političkog odlučivanja“, dodao je hrvatski premijer.

Među najvažnijim izmjenama važnim za bosanskohercegovačke Hrvate naveo je promjenu izbornog zakonodavstva koje je do sada omogućavalo majorizaciju toga naroda od strane Bošnjaka i Srba.

„Izmjena izbornog zakona ključna je upravo kako bi se osigurala legitimna zastupljenosti Hrvata u BiH s obzirom da smo u prošlosti doista bili svjedoci zlouporabe postojećeg izbornog zakona te se, nažalost, događalo da o izboru hrvatskog predstavnika odlučuju glasovi odnosno stranke drugih naroda. Legitimna zastupljenost ili predstavljenost Hrvata podrazumijeva da o hrvatskim predstavnicima odlučuju hrvatski birači“, istaknuo je Plenković.

On je osudio i praksu Suda BiH koji podiže optužnice protiv hrvatskih branitelja iz Hrvatske i BiH na temelju prvostupanjske presude Haaškoga suda šestorici bivših dužnosnika HercegBosne o postojanju navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata.

„Podizanje optužnica protiv hrvatskih branitelja u BiH koje sugeriraju udruženi zločinački pothvat i agresiju Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu potpuno je neprihvatljivo. Takve optužnice imaju vrlo jasne političke konotacije i slijede pogrešne teze nepravomoćne prvostupanjske presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata“, rekao je Plenković i dodao kako se radi o iskrivljavanju povijesnih činjenica koje su dovele do toga da je dio hrvatskih branitelja i njihovih obitelji odselio iz BiH.

„Mišljenja sam da je potrebna snažna politička reakcija vlasti BiH kako bi se spriječila zlouporaba pravosudnog sustava. Prije svega treba odbaciti sve pokušaje nametanja kolektivne odgovornosti, pokrenuti otvoreni dijalog, te ozbiljno razmotriti postojeće modele pravosudne suradnje ako pravosudna tijela BiH nastave inzistirati na politiziranim političko-pravnim kvalifikacijama“, rekao je hrvatski premijer.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.