Apsurdni pravilnici: 40-godišnjak može biti ‘mladi poljoprivrednik’, a 23-godišnjak ne

Proteklih dana slavonskim selima pronijela se vijest da je Europska komisija stopirala i provedbu Mjere 6 Programa ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike zbog stvaranja umjetnih uvjeta.

Umjetno stvarani uvjeti u ovome slučaju odnose se na fiktivnu prodaju ili prepisivanje dijela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (poljoprivrednog zemljišta) na djecu koja su se javila na natječaj za ovu mjeru koja ima za cilj demografsku obnovu opustošenih ruralnih krajeva Hrvatske.

Budući da je riječ o “cjepkanju” obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) u cilju stjecanja nepovratnih potpora od 50.000 eura po projektu, a da se praktički na tom imanju ništa ne mijenja Europa je to, kako se priča, okarakterizirala umjetno stvorenim uvjetima. Ovdje valja navesti da osim stjecanja nepovratnih financijskih sredstava mladi poljoprivrednici imaju i pravo na 25 posto veće poticaje (izravna plaćanja) na površine do 25 hektara.

Je li sve to točno, Glas Slavonije upitao je Agenciju za plaćanje u poljoprivredi.

“Natječaj za mlade poljoprivrednike nije stopiran, sredstva nisu blokirana i natječajni postupak odvija se bez ikakvih problema, a sukladno pravilima i kriterijima koja su propisana pravilnikom i natječajem. Potpora malim poljoprivrednicima u okviru operacije 6.1.1. dodjeljuje se obliku nepovratnih financijskih sredstava za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu projekta. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a isplata se obavlja u tri obroka u razdoblju od najviše tri godine”, navode iz Agencije.

Nema novca za sve

Također ističu kako je na prvi natječaj za operaciju 6.1.1. koji je završio 23. prosinca 2015. godine Agencija zaprimila 432 zahtjeva za potporu. Financijska omotnica predviđena prvim natječajem u iznosu od deset milijuna eura pokriva samo 200 projekata koji udovoljavaju uvjetima pravilnika i natječaja. Nakon obrade zahtjeva za potporu Agencija za plaćanja do sada je odbila 38 projekata zbog neispunjavanja kriterija, nepravovremenih i nepotpunih zahtjeva, ekonomske ili financijske neodrživosti projekta, ili zbog utvrđene nepravilnosti, no odbijeni se mogu mogu žaliti na odluku, naveli su iz Agencije.

Kako nadalje navode iz Agencije: “Vezano za upit o fiktivnoj prodaji zemljišta, nema zapreke da roditelji prodaju poljoprivredno zemljište svojoj djeci koji su se kao mladi poljoprivrednici javili na natječaj, ali ta aktivnost (kupnja zemljišta od roditelja), nije prihvatljiva, niti može biti isplaćena iz EU fonda. Naime, kada mladi poljoprivrednik preuzima OPG, on ga preuzima u cijelosti, sa svim poljoprivrednim resursima. Ako je zemljište dio poljoprivrednog potencijala OPG-a kojeg preuzima mladi poljoprivrednik, to zemljište ne može biti predmet aktivnosti iz poslovnog plana projekta, odnosno, ne može mladi poljoprivrednik dobiti novac iz fonda za kupnju zemljišta vlastitog oca”, zaključuju iz Agencije.

Hrvatska najlošije prošla

Zamjerke na ovu mjeru išle su i na uvjete koje mladi poljoprivrednik koji mora ispuniti, a radi se o tome da mora biti u dobi od 18 do 40 godina, i da nije duže od 18 mjeseci prije podnošenja zahtjeva, nositelj OPG-a.

Po tome ispada, kažu neki koji su se javili na natječaj, da mladi poljoprivrednik može biti osoba s 38 godina koja je tek osnovala OPG, a da onaj koji primjerice ima 23 godine, a OPG je osnovao prije tri godine, ne može biti mladi poljoprivrednik.

“Ovo je samo još jedan od dokaza apsurdnih pravilnika koje je kreirala prošla garnitura ministarstva poljoprivrede na temelju lošeg prevođenja direktive EU-a”, kaže nam jedan poljoprivrednik.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore kaže da je protiv umjetno stvaranih uvjeta.

– Međutim, ako sin preuzima cijelo imanje to je druga priča, jer otac izlazi iz poljoprivrede, a sin ulazi i u nove investicije i onda sve to skupa ima smisla. Ovdje valja istaknuti da je HPK već pokrenula prema Europskoj komisiji zahtjeve za određenim izmjenama ove mjere za mlade, jer naše poljoprivrednike stavlja u neravnopravni položaj s ostalima u EU. Samo jedan od primjera je što je u EU svaki poljoprivrednik do sada, ako je bio mlađi od 40 godina mogao pet godina biti korisnik ovih mjera, a kod nas ne – kaže Brlošić, te zaključuje kako ni jedna zemlja u EU u području poljoprivrede do sada nije prošla tako loše kao Hrvatska.

“Grijesi” Jakovine

Podsjećamo, ovo nije jedini “grijeh” bivšeg ministra poljoprivrede, Tihomira Jakovine. Narod je prethodno pisao o tome kako nam nije jasno zašto DORH nije SDP-ovog Jakovinu istražio zbog pogodovanja jednoj hrvatskoj šećerani. Sve je počelo kad je Jakovina proizvodnu EU kvotu, koju su tri hrvatske šećerane od 2007. do 2011. ravnopravno dijelile po 33%, 2012. godine preraspodijelio na način da je virovitičkom Viru dodijelio 9643 tone manju godišnju kvotu. Tako je njegova raspodjela dobivene proizvodne kvote za EU od 192.877 tona iznosila 65% u korist Vira i Sladorane te 35% u korist osječke šećerane.

To je značajno odstupalo od pravila i prakse EU-a gdje je isključivi parametar ostvarena proizvodnja u prethodnom višegodišnjem razdoblju (u pravilu najmanje zadnjih pet godina). Viro je tijekom osam godina (2004.-2011.) godišnje proizvodio 70,1 tona šećera od šećerne repe, Sladorana 70,1, a osječka šećerana 58,9 tona. Viru su kvote smanjene, a šećerani povećane. Tako je Viro na svakoj izgubljenoj toni gubio oko 5400 kuna, na što nije računao – i to ne samo jedne, nego sedam godina.

Odluka ministra Jakovine, da se osječkom kralju šećera Marku Pipuniću dodijeli izvozna kvota od 80.000 tona šećera u zemlje EU, koja je donesena u studenom 2012., bila je predmet istrage USKOK-a. Upravni sud u Osijeku je, odlučujući o tužbi Sladorane d.d. i Vira d.d. poništio rješenja Ministarstva poljoprivrede iz 2012. godine o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer, te je sud zaključio da je Tihomir Jakovina jednu od tri hrvatske šećerane stavio protuzakonito u povlašteni položaj – povećavajući joj proizvodne kvote. Njome je smanjenim proizvodnim kvotama, sporna bila šteta načinjena virovitičkoj šećerani i Sladorani.

Izvor: Narod.hr/Glas Slavonije
Photo: Thinkstock