Komar: prosječni životni vijek civila u Hrvatskoj je 73 godine, a većina branitelja umire u dobi od 51 godine

Na tribini “Aktualni društveni položaj hrvatskih branitelja: okvir za empirijski pristup”, održanoj u petak u Institututu društvenih znanosti Ivo Pilar, pukovnik u morvini, psiholog Zoran Komar istaknuo je da potrebno sustavno istraživanje o populaciji hrvatskih branitelja, kod kojih je postotak samoubojstava gotovo duplo veći nego kod ostalog stanovništva.

Predstavljajući na tribini prošle godine objavljenu studiju “Samoubojstva hrvatskih barnitelja u Zagrebu i Hrvatskoj”, čiji je autor zajedno s Elvirom Koić, Komar je rekao da se o braniteljskoj populaciji ne zna dovoljno, a da tako veliki broj samoubojstava zahtijeva sustavno istraživaje kako bi se dobili konkretni podatci.

Iako se o hrvatskim braniteljima svakodnevno govori u medijima iz različitih kutova, zapanjujuće je malo podataka, osim onih iz registra branitelja ne postoje podaci o primjerice bračnom stanju, obrazovnoj strukturi ili socijalnoj slici, rekao je.

Tema obitelji branitelja totalno je zanemarena, ne znamo stavove branitelja, njihovu percepciju društvene zbilje, a kada nemate objektivnih podataka otvara se mogućnost manipulacije i politizacije upozorio je.

Prema istraživanju objavljenom u studiji, 2734 branitelja izvršilo je suicid, a to je, ocijenio je Komar, “vrh ledene sante lošeg stanja kada je o braniteljskoj populaciji riječ”. Ta studija može biti podloga za opsežnije istraživanje braniteljske populacije, rekao je Komar.

Komar je iznio podatke po kojima je prosječni životni vijek civila u Hrvatskoj je 73 godine, a većina branitelja umire u dobi od 51 godine, dakle, istaknuo je, u daleko mlađoj dobi. Podaci govore i o većoj stopi pobola branitelja rekao je i naveo da je do sada oko 44 tisuće branitelja umrlo. Dvije ili nekoliko veteranskih bolnica ne mogu skrbiti za gotovo 450 tisuća branitelja, već to mora biti briga cjelokupnog sustava zdravstva, rekao je Komar.

Branitelji nisu homogena grupa, nju čine dragovoljci, mobilizirani i profesionalni vojnici (gardisti), te pripadnici HVO-a; tu je i široka skupina ratnih stradalnika, od civila do obitelji poginulih i nestalih branitelja, a zasebnu kategoriju čine članovi obitelji branitelja, naglasio je.

U javnosti i medijima o braniteljima se različito govori, rekao je, bilo da ih se opisuje kao “opasne, privilegirane i rušitelje” ili kao “stigmatizirane, manipulirane ili marginalizirane” , a to je, zaključio je Komar, posljedica neznanja i izostanka ozbiljnih istraživanja.