NATO ne razmišlja o gomilanju vojnih snaga u istočnoj Europi i na Baltiku izvan postojećih planova zbog toga što, usprkos zabrinutosti nekih baltičkih zemalja, ne postoji stvarna prijetnja od Rusije, rekao je vojni šef Saveza u ponedjeljak.
Litva, Latvija i Estonija sebe vide kao prvu crtu mogućeg sukoba s Rusijom i stavljaju svoje snage u ratnu spremu, a NATO planira slanje novih snaga u Poljsku i te tri baltičke države.
Četiri bataljuna, svaki s po 1000 vojnika, dio su preventivnih snaga koje će biti odobrene na summitu u Varšavi 8. srpnja. Time se NATO nada obeshrabriti Rusiju da organizira kampanju kao onu kojom su pripojili ukrajinski poluotok Krim u veljači 2014. godine.
General Petr Pavel, predsjednik vojnog odbora NATO-a, rekao je kako će bataljuni više služiti političkoj nego vojnoj preventivi. U ovom trenutku nisu potrebne veće snage, smatra Pavel.
“Ne razmišlja se o slanju znatnih vojnih snaga”, rekao je na konferenciji za medije.
“NATO-ov cilj nije stvaranje vojne barijere protiv široke ruske agresije zbog toga što ona trenutno nije u planu i nijedna obavještajna procjena to ne pokazuje”.
Usprkos tome, ruska prijetnja ne smije se odbaciti, zaključuje Pavel.
Baltičke države i njihov južni susjed Poljska boje se da su NATO-ovi planovi samo simbolički i premali za odbijanje ruskog napada, te žele sofisticirani proturaketni štit da zaštite regiju.
Pavel je rekao kako bilo koji pokušaj ruske agresije koji bi koristio metode poput onih na Krimu ne bi bio dopušten, te da bi mu NATO kolektivno odgovorio.
