Svakodnevni stres srednjeg intenziteta može nas dugoročno iscrpiti više od izmjena dužih mirnih perioda i povremenog jačeg stresa između ostalog i zato što se vrlo brzo naviknemo na neprekidan stres i nakon nekog vremena niti ne osjećamo da se nešto loše događa.
Često tek kad nas zdravstveni problemi počnu upozoravati na posljedice dugotrajnog stresa odlučimo nešto poduzeti. Glavobolja, zaboravljivost, nesanica, promjene u menstrualnom ciklusu, nagli gubitak ili dobitak na težini samo su neki pokazatelji da nam se tijelo buni protiv nagomilanog umora i ako nešto ne poduzmemo, uskoro će se pojaviti i ozbiljniji zdravstveni poremećaji. Prije nego nam se poremeti štitnjača ili nam krvni tlak postane kronično povišen, bilo bi dobro poduzeti neke korake prema kvalitetnijem životnom stilu.
Također nas dijeljenje univerzalnih savjeta, koji bi trebali pomoći svima jednako, zapravo više živciraju nego što nam pomognu. Činjenica je da svatko mora posložiti svoje prioritete u skladu sa svojom situacijom i svojim uvjerenjima i onda biti na miru sa svojim odlukama. To je možda najteži dio posla, ali donošenje pravih temeljnih odluka donosi nam mir koji se ne može nadoknaditi nikakvim trikovima.
U razgovoru s bliskom osobom razbistrite misli
Prvo moramo osvijestiti da je iscrpljenost posljedica dugotrajne izloženosti stresu i da poboljšanje neće doći preko noći. Treba strpljivo i polako raditi na otklanjanju uzroka i otkrivanju skrivenih okidača. S obzirom na to da sami često ne možemo sagledati sve elemente svoje situacije, dobro je popričati s bliskom osobom i pokušati održavati redovitost tih razgovora. Odredite vrijeme u tjednom rasporedu za kavu sa suprugom, prijateljicom, sestrom ili mamom i ugasite mobitel i ometanja. Nećete u jednom razgovoru doći do rješenja, ali već nakon prve kave u miru imat ćete kroz tjednu gungulu u glavi trenutak u kojem ćete se napokon moći opustiti. Kroz nekoliko tjedana ta će vam navika omogućiti da vas već i sama pomisao na subotnji susret sa prijateljicom opusti. Ako baš nikako možete organizirati kavu s bliskom osobom, ponesite dnevnik, sjednite u miran kutak i uz čaj bilježite svoje misli. Nakon nekoliko stranica polako će vam se kroz ključne riječi početi otkrivati brige koje vas najviše iscrpljuju.
Uhvatite sunca i zraka svaki dan
Dan započnite žustrom tjelovježbom ili brzom šetnjom. Važno je da vam se puls ubrza i da se lagano oznojite. Tijekom dana provedite na zraku i dnevnom svijetlu barem pola sata, a za sunčanih dana ulovite barem petnaestak minuta direktnog sunca. Dok čitate knjigu na klupici u parku napunite zalihe D-vitamina. Jedna od stvari koja posebno iscrpljuje naš organizam je život mimo prirodnog ritma izmjene dana i noći. Svaku neprospavanu noć posebno pamti naša štitnjača. Iako je danas normalno uz umjetno svijetlo i ekrane biti budan dugo u noć, našem organizmu to predstavlja velik stres. Pokušajte ići nas spavanje oko dvadeset i dva sata i buditi se nakon sedam, osam sati sna. Bilo bi dobro, preporučuju liječnici koji se bave poremećajima sna, izbjegavati ekrane i poslove barem dva sata prije spavanja. Ugasite zvona i notifikacije, osmislite večernju rutinu koja vas umiruje i u zamračenoj spavaćoj sobi utonite san.
