Prof.dr.sc. Nenad Pokos, 2015. godine održao je zanimljivu prezentaciju na konferenciji o obitelji koju je organizirala udruga U ime obitelji o važnosti obiteljske politike u rješavanju negativnog demografskog trenda u Hrvatskoj.
Očito je da demografska slika Hrvatske početkom 21. stoljeća pokazuje pad ukupnog broja stanovništva.
Bilježimo neprekidni prirodni pad stanovništva od 1991. godine, a događa nam se i intenzivan proces starenja i neravnoteža u dobnoj strukturi stanovništva.
No što je to zapravo obiteljska politika?
Uža definicija bi bila da su to naknade i usluge koje su isključivo usmjerene na parove s djecom ili samohrane roditelje s djecom, dok bi se u širem smislu to odnosilo na sve javne politike koje potencijalno mogu utjecati na blagostanje obitelji (javni prijevoz, zdravstvo, imigracija, obrazovanje, stanovanje, itd…).
Osnovni cilj obiteljske politike je blagostanje roditelja i djece tijekom razdoblja odgoja i skrbi za djecu te pružanje mogućnosti roditeljima da imaju vremena za obitelj, financijsku sigurnost i infrastrukturu za sudjelovanje u radnom i društvenom životu.
Sadašnji sustav rodiljnih i roditeljskih naknada u RH:
– rodiljna naknada (mjesec dana prije poroda i šest mjeseci nakon toga);
– do 2008. max. 4250 kuna, nakon toga delimitirana;
– roditeljska naknada (6 ili 8 mjeseci nakon poroda) između 1663 i 2660 kuna;
– 2002. – 2008. max. 1600 kuna.
– jednokratna novčana pomoć za novorođeno dijete 2328 kuna (2010. – 103,8 mil. kuna)
– Usluge za djecu i obitelj
Primjeri država koje su riješile problem negativnog demografskog trenda
Estonija
Estonija je 1998. godine imala stopu plodnosti (označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života (15-49 godine) bila 1,28, a 2010. godine porasla je na 1,72. Do povećanja stope plodnosti došlo je tako što su 2004. donijeli zakon kojim uz porodiljni dopust do 18 mjeseci ide puna plaća, uz financijske poticaje uključena je i institucionalna skrb za djecu. Svakom djetetu garantira se mjesto u javnom vrtiću, a 95% djece od 3. godine do obvezne školske dobi obuhvaćeno je predškolskim programima.
Bjelorusija
2004. godine u Bjelorusiji stopa plodnosti iznosila je 1,23. 2012. godine donesen je Nacionalni program demografske sigurnosti kojim su povećane jednokratne porodiljne naknade. Naknada za prvi porod iznosi 828 eura, a drugi i svaki sljedeći 1159 eura. Bjelorusi imaju i dodatak od 35% na plaću za prvo dijete te 40% za drugo i sljedeće dijete do 3. godine djetetovog života. Sve je to odmah donijelo rezultate, pa je u Bjelorusiji te iste godine stopa plodnosti iznosila 1,62.
Ukrajina
Stopa plodnosti u ovoj zemlji 2004. godine iznosila je 1,21. 2006. godine Ukrajinci su donijeli strategiju demografskom razvoja. 2014. godine naknada za prvo dijete iznosila je 3259 američkih dolara, za drugo 6441 američki dolar, a za treće 13067 američkih dolara, što je donijelo povećanje stope plodnosti koja iznosi 1,53.
Pretpostavlja se da je stopa fertiliteta između 2,10 ÷ 2,15 na razini koja osigurava zamjenu generacija.
U 2009. stopa plodnosti u Hrvatskoj je iznosila 1,49
