Posljedica razornih potresa: Imate osjećaj da vam se stalno trese tlo pod nogama?

Foto: GettyImages

U godini dana dva su razorna potresa pogodila Hrvatsku, a u međuvremenu niz manjih podrhtavanja konstantno uznemiruje građane. Dosadašnja psihološka istraživanja utjecaja prirodnih katastrofa na mentalno zdravlje pokazala da takvi događaji ostavljaju brojne psihičke posljedice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zabilježeno je da se u nekim zajednicama 15 pa čak do preko 80 posto stanovništva razvije posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), ovisno o tome koliko je potres bio razoran, materijalnim štetama, ljudskim žrtvama, ali i individualnim karakteristikama.

Osim materijalne, razoran potres donijet će psihološku štetu stanovništvu

Nepredvidivi događaji poput potresa u Zagrebu u proljeće ili posljednjeg snažnog potresa u Petrinji, Sisku i Glini podsjetili su nas da u nekoliko sekundi naš život može poprimiti neke druge obrise, a naša rutina biti iznenada prekinuta. Mnogi su ostali bez svojih domova ili su oni nesigurni za život, a nažalost nekoliko je osoba izgubilo svoj život. Iako većina nas izvan bližeg epicentra nije pretrpjela veće materijalne štete, svima nam se treslo tlo pod nogama te nam je poljuljan osjećaj sigurnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Niz je svjedočanstava ljudi koji žive u potresima najpogođenijim krajevima, ali i onih koji su bili udaljeniji od epicentra i fizički nisu pretrpjeli neku štetu, u kojima se ističe kako neprestano osjećaju nepostojeće potrese, ljulja im se tlo pod nogama, strepe od svakog jačeg zvuka, a neki opisuju i kako im je oslabio vid, sluh ili navode neke druge promjene.

“Potres je, bez sumnje, traumatski događaj. Osobe koje su pogođene potresom – što su mu bliže, to raste intenzitet i učestalost teškoća nakon najvećeg udara – doživljavaju širok skup simptoma koji mogu trajati dugo, koji mogu biti jako intenzivni, koji mogu onemogućavati svakodnevno funkcioniranje i s kojima se jako teško nositi. Posebno je važno naglasiti dvije stvari – prvo, petrinjski potresi dogodili su se nakon razornog potresa u Zagrebu u ožujku, zbog čega su svi Zagrepčani doživjeli ovaj potres kao vrlo intenzivan podsjetnik na onaj raniji, a i samo područje na kojem su se potresi dogodili još uvijek je obilježeno ratnim događanjima.”, kazala je za dnevnik.hr psihologinja Helena Rašić Radauš.

Osobe koje su ranije proživjele traumatski događaj, poput ratnih stradavanja, mogu znatno teže doživjeti nove traumatske događaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Poznata nam je retraumatizacija kao nešto što jako otežava oporavak osobama koje su proživjele traumu, a potresi imaju tu ružnu stranu da pojava sama po sebi nužno nosi stalnu retraumatizaciju – kroz učestalo ponavljanje potresa, odnosno naknadne potrese (aftershock). Mi živimo na području kojem potresi nisu u kolektivnoj svijesti kao neka bliska i realna opasnost, odnosno nisu bili i novi su nam i nepoznati. S obzirom na to da su nepredvidljivi i ponavljajući, to čitav naš sustav dovodi u stanje potrebe za stalnim osluškivanjem kada će se ponovno dogoditi, hoćemo li ponovno biti ugroženi i moramo li ponovno bježati. Neki od nas će osim ovog akutnog stresnog sindroma koji proživljavamo razviti i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – koji je našim ljudima jako poznat, ali primarno iz rata. Da, bit će onih koji će i nakon mjesec i više dana imati teškoće – stalna i snažna sjećanja na događaj, uznemirujuće snove, potrebu da se izbjegavaju misli, razgovori, mjesta i osobe koje podsjećaju na događaj, osjećaj smanjene zainteresiranosti za svakodnevne aktivnosti, iritabilnost, teškoće spavanja, prepodražljivost. Te bi osobe morale potražiti pomoć kako ne bi razvile kronične teškoće.”, pojasnila je psihologinja.

Koje su psihološke posljedice potresa?

Potres koji je 29. prosinca zatresao Hrvatsku mnogima je traumatizirajući događaj, a posebice za sve one izravno pogođene. Građani koji nisu izravno pretrpjeli materijalnu štetu i ljudsku tragediju suosjećaju sa stradalim sugrađanima u Petrinji i okolici jer su i sami u tim trenutcima osjetili strah za vlastite živote. Nakon doživljavanja potresa, većini osoba tijelo se nalazilo u prvobitnom stanju šoka. Doživljeni stres se zatim oslobađa raznim putevima, a može se manifestirati putem nekontroliranog drhtanja ili povišene tjelesne temperature.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najčešći simptomi koji se javljaju su panična tjeskoba (pojačano znojenje, lupanje srca, crvenilo), a ponekad se javlja djelomična ili potpuna amnezija za događaj. Važno je za naglasiti da akutni stresni poremećaj prolazi nakon nekoliko sati ili dana, a javlja se unutar mjesec dana od proživljenog stresnog događaja.

Kao jednu od psiholoških posljedica koja se gotovo uvijek javlja kod preživjelih nalazimo hipervigilanciju. Ona se javlja kao normalna psihološka reakcija na doživljenu traumu te se očituje putem povećane osjetljivosti i na najmanju buku što je posljedica visoke pobuđenosti tijela koje u pripravnosti čeka još jednu prijetnju za naše živote.

Kada se dogodi tragičan događaj poput potresa prvotno je naša pažnja usmjerena na slike razorenih kuća, uplakanih i očajnih ljudi, hrabrih pojedinaca koji stavljaju svoje živote na kocku kako bi spasili druge. S obzirom na to da te informacije ostavljaju veliki utisak, čak nakon nekoliko tjedana i dalje možemo biti previše okupirani tim vanjskim podražajima pa možemo zaboraviti da je doživljeni potres mogao značajno utjecati na naše psihičko zdravlje. Najčešće se negativne posljedice javljaju nekoliko tjedana ili čak mjeseci nakon potresa, donosi unicath.hr.

Anksioznost i depresija mogu se pojaviti jer su naši životi bili ugroženi i osjećali smo se izrazito zabrinuto i tužno. Anksioznost je normalan odgovor na zastrašujuću situaciju potresa nakon kojeg je uobičajeno razmišljati hoće li se i kada potres ponoviti te što bi se još moglo dogoditi, a sve sa željom da kontroliramo situaciju nad kojom nemamo mogućnosti kontrole. Za većinu ljudi, simptomi anksioznosti su kratkotrajni i nisu ozbiljni. Anksioznost postaje patološka onda kada je visokog intenziteta, generalizira se na heterogene situacije, preplavljuje osobu i ometa njezin život. Kada se kroz dulji period od četiri tjedna uz te simptome javljaju i simptomi poput stalnog umora, problema sa spavanjem, smanjenog apetita, nemogućnosti koncentracije, gubitak volje za aktivnostima, u kojima smo ranije uživali, onda je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

PTSP (post-traumatski stresni poremećaj) se javlja jer osoba stalno iznova proživljava traumatičan događaj, i dolazi do jakog osjećaja nelagode i straha zbog ponovnog proživljavanja događaja. Trebali biste obratiti pozornost ako je to ponovno doživljavanje popraćeno flashbackovima (osoba intenzivno doživljava neke dijelove traumatičnog događaja), noćnim morama i zastrašujućim mislima. Također, javljaju se simptomi koji su povezani s izbjegavanjem, osoba pod svaku cijenu želi izbjeći mjesta i objekte koji je podsjećaju na traumatično iskustvo. Primjerice, nekoliko tjedana nakon potresa netko zalupi vratima i osoba bježi u zaklon. To je hipervigilancija i ona se s vremenom ublažava i nestaje. Ukoliko ne nestane, može biti simptom PTSP-a.

Važno je za reći da pojedini simptomi mogu biti normalni ako se javljaju u periodu nekoliko dana nakon potresa, no ako oni sprječavaju naše daljnje normalno funkcioniranje i pojavljuju se konstantno kroz dulji period, potrebno je potražiti pomoć kako bi se ustvrdilo je li došlo do razvoja psihičkog poremećaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.