Prvoga dana studenoga Crkva slavi blagdan Svih Svetih. Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su živjeli sveto. Mnogo je anonimnih svetaca, onih koji su živjeli i umrli sveto. To su mnoge osobe iz posvećenog života, mnoge majke, očevi, bake, djedovi… Oni koji su živjeli sveto u svakodnevnom životu, živeći u zajedništvu s Bogom preko Isusa Krista i ljubeći svoje bližnje (uključujući i neprijatelje).
>Što se slavi i koja je razlika blagdana Svih Svetih i Dušnog dana?
Tko su sveci?
Sveci nisu neki neobični ljudi, nedostupni, daleki, ili neki ”nadljudi” s posebnim sposobnostima. To su ljudi među nama, jedni od nas. To su oni koji žive u Božjoj volji. Oni koji žive u poniznosti i jednostavnosti. Bog svakog čovjeka, a u prvom redu kršćanina zove na svetost. Da svetost nije nešto komplicirano ili ”nadljudsko” najbolje opisuje jedan kršćanski zapis iz 190.g. govoreći o kršćanima u svijetu, odnosno o tome što znači živjeti sveto.
”Kršćani žive u svijetu, ali nisu od ovoga svijeta, u tijelu su, ali ne žive po tijelu. Žene se kao i ostali i rađaju djecu, ali ne odbacuju još nerođene djece… Provode život na zemlji, ali na nebu imaju domovinu. Pokoravaju se izglasanim zakonima, ali načinom svoga života nadvisuju zakone. Ljube sve, a svi ih progone. Preziru ih i osuđuju. Ubijaju ih, a oni oživljavaju. Siromasi su, a obogaćuju mnoge…”, tako Poslanica Diognetu govori o kršćanima u svijetu.
”Da bismo mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela, niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima. Samo s Njegovom pomoći možemo postati svetima”, rekao je papa Benedikt XVI.
Na ovaj dan je obavezno ići na sv. misu baš kao i nedjeljom, a na ovaj dan je moguće primiti i potpuni oprost koji se može namijeniti za svoje bližnje, pokojne ili duše u čistilištu.
Dušni dan (2.11.)
Slijedeći dan, 2. studenoga, Crkva slavi Dušni dan. Tada se prisjećamo svih svojih dragih pokojnika.Toga dana pohodimo grobove svojih pokojnika i bližnjih, za njih palimo svijeće, a grobove ukrašavao svježim cvijećem. Iako se možda inače molimo za svoje pokojnike i za duše u čistilištu, na ovaj dan molimo se na poseban način i naša molitva ima posebnu snagu.
Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih ujedno je izraz kršćanske nade i vjere u uskrsnuće i život vječni. Vjerujemo da ćemo se jednog dana i mi susresti s našim dragima u vječnosti. Na zemlji svoje molitve upućujemo za njih, baš kao što i oni zagovaraju s neba za nas. Ovdje se očituje zajedništvo zemaljske i nebeske Crkve.
Svi sveti i Dušni dan postavljaju nam neka dublja pitanja
Ovi blagdani otvaraju u nama neka egzistencijalna pitanja na koja često puta zaboravljamo u svojoj svakodnevnici, to su ona pitanja koja se tiču smisla života i vječnosti, odnosno života poslije smrti. Ako on ne bi postojao, ili da Isus Krist nije uskrsnuo, kakav bi to besperspektivan život čovjek imao, osuđen na zemlju, bez višega cilja.
No danas je sve više onih koji ili ne vjeruju ili mehanički pristupaju vjeri, a blagopokojni papa Benedikt XVI. u tom kontekstu se zapitao: ”Očekuje li uopće suvremeni čovjek život vječni ili pak vjeruje da to pripada već preživjeloj mitologiji?”
>Pripreme za blagdan Svih svetih: Cvjećari podignuli cijene, prodaja skromnija no prije
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.