EU je platila 21,9 milijardi eura (22,9 milijardi dolara) za uvoz ruskih fosilnih goriva u trećoj godini invazije na Ukrajinu, što predstavlja pad obujma od samo 1% u odnosu na prethodnu godinu. Izvješće donosi Centar za istraživanje energije i čiste energije (CREA). Objavljeno je 24. veljače, na treću godišnjicu početka rata.
> Tri godine rusko-ukrajinskog rata: Nazire li se kraj?
Ukupni ruski uvoz premašuje 18,7 milijardi eura (19,6 milijardi dolara) financijske pomoći koju je Europa poslala Ukrajini u 2024. godini, navodi se u izvješću.
EU čini četvrtinu prihoda Rusije od fosilnih goriva
Iako je EU počela smanjivati svoju ovisnost o ruskoj energiji nakon invazije i iako je Gazprom postupno smanjivao isporuke EU-u kako bi izvršio pritisak na saveznike Ukrajine, EU je nastavila puniti ratnu blagajnu Kremlja uvozom ruskih fosilnih goriva.
„Od početka rata u Ukrajini, EU je postigla značajan napredak u pogledu energetske neovisnosti. Uvoz ruske nafte i plina znatno je smanjen, pri čemu je uvoz plina pao s 45% u 2021. na 18% u 2024. godini”, rekao je Thomas Pellerin-Carlin, član Europskog parlamenta, u komentaru za izvješće.
“Međutim, četvrtina prihoda Rusije od izvoza fosilnih goriva i dalje dolazi iz Europe“.
> Njemačka stagnira zbog energetske politike: Hoće li posrnula sila obnoviti opskrbu ruskim plinom?
Ukupni prihod Rusije od fosilnih goriva dosegao je 242 milijarde eura
Unatoč naporima za smanjenje ovisnosti, države članice EU-a potrošile su 7 milijardi eura (7,3 milijarde dolara) na ruski prirodni plin u trećoj godini sveobuhvatne invazije. Pritom su uvozne količine porasle za 9% u odnosu na prethodnu godinu.
Strože sankcije mogle bi smanjiti prihode Kremlja od fosilnih goriva za 51 milijardu eura (53,3 milijarde dolara) godišnje. Time bi se znatno smanjila njegova dobit, navodi CREA.
Ukupni globalni prihod Rusije od fosilnih goriva dosegao je 242 milijarde eura (253 milijarde dolara) u trećoj godini invazije. Uglavnom je to zahvaljujući povećanoj upotrebi “sjenovitih” tankera za transport nafte na nova tržišta. Tako se zaobilaze ograničenja cijena nafte.
> Što je to ‘mračna flota’ i zašto rusko gospodarstvo bilježi rast unatoč sankcijama?
Rusija je od početka rata zaradila više od 825 milijardi eura
“Zbog nedovoljnih sankcija i rupa u sustavu, Rusija je od početka invazije na Ukrajinu zaradila više od 825 milijardi eura (862,9 milijardi dolara) od izvoza fosilnih goriva”, rekao je Isaac Levi, analitičar energetske politike za Europu i Rusiju pri CREA-i.
“Zemlje koje uvode sankcije zapravo financiraju rat koji ubija njihove saveznike u Ukrajini”, dodao je Levi.
Europska unija je 24. veljače odobrila svoj 16. paket sankcija protiv Rusije kao odgovor na sveobuhvatnu invaziju, ciljajući rusku “sjenovitu flotu” tankera za naftu, banke, uvoz aluminija i druge sektore.
“Strateški prioritet Zapada trebao bi biti uvođenje sankcija na što veći broj ruskih sjenovitih tankera za naftu”, rekao je Petras Katinas, energetski analitičar pri CREA-i.
“Ciljanje tih brodova ne bi samo smanjilo prihode Moskve od ključnog izvoznog proizvoda, već bi i ojačalo utjecaj na provedbu ili prilagodbu mehanizma ograničenja cijena”.
> Ukrajina u problemima s opskrbom plinom: Oslanja se na Mađarsku i Slovačku
Kina i Indija najveći uvoznici ruske nafte
Članice EU-a – Slovačka, Mađarska i Češka – nastavljaju koristiti izuzeća. Uvezle su 4,9 milijardi eura (5,1 milijardu dolara) ruske nafte putem naftovoda u trećoj godini invazije.
“Ovdje nije riječ o tehničkim ograničenjima. Ovdje se radi o stavljanju profita od jeftinije ruske nafte ispred europske sigurnosti”, rekao je CREA-in analitičar Luke Wickenden.
Tri zemlje sada dominiraju kupnjom ruskih fosilnih goriva. To su: Kina (78 milijardi eura ili 81,6 milijardi dolara), Indija (49 milijardi eura ili 51,3 milijarde dolara) i Turska (34 milijarde eura ili 35,6 milijardi dolara), što čini 74% ruskih prihoda od fosilnih goriva. Vijest donosi “The Kyiv Independent“.
> EU od 2022. uplatila Rusiji 200 milijardi eura za naftu i plin
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/The Kyiv Independent
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.