Vatromet i zborsko pjevanje Ode radosti obilježili su prošlogodišnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no slavlje nije dugo potrajalo. Zemlja je zaglavila u naizgled beskrajnoj recesiji pa bi tako i najtrevezniji Hrvat posegnuo za čašicom rakije, piše BBC.
Sada se čini neizbježnim da će Hrvatska i u 2015., već šestu godinu zaredom, doteturati u recesiji, a pronalaženje izlaza iz recesije nije nimalo jednostavan zadatak.
Posljednjih mjesec dana analitičari su češće spominjali mogućnost da Bruxelles i Međunarodni monetarni fond (MMF) Hrvatskoj ponude program pomoći za gospodarstvo, no to će ovisiti o tome hoće li Hrvatska poduzeti veće rezove u državnoj potrošnji i potaknuti novo poduzetništvo.
U ovome trenutku, piše BBC, prvi navedeni korak čini se malo vjerojatnim. Smanjenje državne potrošnje bilo bi politički opasno godinu dana prije očekivanih općih izbora. No, što se tiče pomoći u pokretanju novih poslova, Hrvatska se ni tu nije snašla nakon desetljeća provedenih u komunističkoj Jugoslaviji.
Kako napominje BBC, iako članstvo u EU-u teoretski donosi Hrvatskoj mogućnost pristupu sredstvima iz različitih fondova namijenjenih poticanju malog i srednjeg poduzetništva, doći u posjed tog novca predstavlja izazov.
Direktor u agenciji HAMAG BIRCRO Ivo Friganović kazao je za BBC kako je prije ulaska Hrvatske u EU, upozoravao kako je „Hrvatska poslovno nepismena“, a posebno ga frustira činjenica da Hrvatska nije dovoljno iskoristila mogućnosti strukturnih fonova EU.
“I dalje smo u postupku pripreme cjelokupne dokumentacije koja bi nam omogućila da iskoristimo strukturne fondove Europske komisije“, rekao je Friganović te dodao kako se „pritom govori o iznosu od nešto više od milijarde eura godišnje. To će omogućiti znatno bolje financiranje za potrebe razvoja novih proizvoda malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj.
Nakon financijske krize koja pogodila Europu u 2008., samo oni najoptimističniji su vjerovali da će članstvo u EU-u biti lijek za gospodarske boljke Hrvatske. Pa ipak, pomoćnik ministrice za vanjske poslove i europske integracije Hrvoje Marušić nastoji vidjeti pozitivnu stranu članstva u EU.
Istaknuo je za BBC kako je među dosad ostvarenim koristima važno izdvojiti izvoz u zemlje članice EU-a, koji je u prvoj godini hrvatskog članstva uvećan za 15 posto.
“Konačno smo postali dio jedinstvenog tržišta, sa svim njegovim slobodama“, rekao je te nadodao kako su „vlasnici kompanija vrlo optimistični i da osjećaju trenutne koristi, da je sada puno lakše poslovati nego što je bilo prije ulaska u EU”.
No, te slobode nose sa sobom i odgovornost pa tako Hrvatska sada mora udovoljiti oštrim zahtjevima u programu koordinacije ekonomskih politika zemalja članica EU-a pod nazivom Europski semestar. Za zemlju i vladu koje su navikle donositi vlastite odluke to su teške prilagodbe koje mora učiniti.
“Nismo se dovoljno dobro pripremili da bismo bili gospodarski konkurentni na europskom tržištu. Moramo pronaći teški balans između proračunske discipline – štednje – i rasta. U prošlosti su gospodarske politike bile prilično neodgovorne. Semestar je, međutim, vrlo dobar instrument da se poveća disciplina”, priznaje Marušić.
Neki su očekivali više od članstva. No, predsjednica izvršnog odbora Europskog pokreta Hrvatska Nataša Owens kaže da je jaz između ideala i stvarnosti nekim ljudima teško prihvatiti.
“Moja su se očekivanja ispunila jer sam, mislim, bila prilično upoznata s time što se može očekivati. Mnogi ljudi imali su krive predodžbe i pogrešna očekivanja. Oni su EU vidjeli kao jednu veliku banku koja će nam pomoći bez da mi radimo svoj posao”, kazala je.
Iako je iskustvo prve godine članstva u EU-u nekima neugodno iznenađenje, Owens vjeruje da će članstvo ipak donijeti dugoročne koristi.
“Trebat će vremena samo da shvatimo da smo dio velikog sustava. Sada imamo priliku koristiti zakon i ostale prednosti u korist poduzetništva ili svakodnevnog života. Moramo se usredotočiti na naše probleme – obavljati naš posao u zemlji – a potom možemo krenuti dalje i imati veće koristi od EU-a”.
Nekima je, pak, članstvo znatno pojednostavilo poslovanje. U istarskom gradiću Vodnjanu irski arhitekt Paul O’Grady ponosno pozdravlja posjetitelje u trgovini vrhunskog maslinovog ulja koje proizvodi njegov hrvatski tast Silvano Puhar. Ističe kako je prodaja većih količina njihova maslinovog ulja zemljama članicama EU-a postala puno jednostavnijom.
“Sada više nema velike dokumentacije. Nekoć je bilo vrlo komplicirano”, kazao je hrvatski zet.
U tvrtki Brist, jednom od mnogih proizvođača maslinovog ulja u Istri, nadaju se da će kvaliteta njihovih proizvoda biti nadaleko prepoznata.
Čini se da zasad članstvo u EU-u radi u njihovu korist.
“Mislim da EU potiče ovdašnje proizvođače da budu profesionalniji. Zajedno s tim, veći optimizam osjeća se i među mlađom generacijom – sada počinju uviđati da postoje izgledi da pribave ulaganja i pomoć za ruralne proizvode”, kazao je O’Grady.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/bbc/slobodnadalmacija.hr
Photo: businessweek.com
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.