Europska unija dobila je naputak da pokrene vlastitu obavještajnu agenciju, donosi Politico. Hoće li doći do formiranja europske CIA-e?
> Europska unija i njezine institucije: Jesu li države članice doista suverene?
U sklopu sveobuhvatne procjene spremnosti Unije za rat i krizu, objavljene u srijedu, bivši finski predsjednik Sauli Niinistö smatra kako EU treba vlastitu obavještajnu agenciju. Ona bi trebala pomoći državama članicama u zaštiti od prijetnji, sabotera i stranih agenata koji djeluju u glavnim gradovima diljem kontinenta, uz poboljšanu razmjenu informacija.
Von der Leyen zatražila prijedloge za poboljšanje europske sigurnosti
Još u ožujku, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen povjerila je Niinistöu — koji je više od desetljeća bio predsjednik Finske — zadatak izrade detaljnog izvješća o spremnosti Unije za rat i civilnu obranu. Uz to, zatražila je od njega i prijedloge za poboljšanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin već godinama vodi rat u Ukrajini. Događa se to na istočnoj granici EU-a. Njegovi operativci djeluju diljem Unije, što izaziva zabrinutost zbog sposobnosti nacionalnih agencija da predvide zlonamjerne aktivnosti i utjecaje, piše bivši finski predsjednik.
> Von der Leyen angažirala povjesničara za izvješće o poljoprivredi: Evo koliko ga je platila
U svojem prijedlogu, Niinistö savjetuje EU da razvije „potpuno razvijenu službu za obavještajnu suradnju na razini EU-a koja bi mogla služiti kako strateškim, tako i operativnim potrebama“. Dodao je i kako je potrebna „mreža za suzbijanje sabotaže“ radi zaštite infrastrukture.
Nakon predstavljanja plana uz Ursulu von der Leyen, istaknuo je kako je potrebno dodatno unaprijediti „protuobavještajni rad unutar institucija EU-a“.
Niinistö: Bruxelles je postao žarište aktivnosti agenata
Brojni diplomati protjerani su iz glavnih gradova zbog optužbi za špijunažu. Bruxelles je postao žarište aktivnosti agenata, s obzirom na stotine institucija i veleposlanstava koja su smještena u tom gradu. Štoviše, ruski rat protiv Ukrajine izazvao je kaos diljem EU-a — od dronova koji nadziru vojne poligone za obuku, do osujećenih pokušaja atentata na rukovoditelje vojnih kompanija i napada na podmorsku infrastrukturu.
Zapadni saveznici već dijele obavještajne podatke. Mreža “Five Eyes” povezuje agencije u Sjedinjenim Državama, Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu. Takva bi se agencija u Europskoj uniji trebala usmjeriti na učinkovito korištenje već dostupnih operativnih informacija, rekao je Niinistö.
“Moramo vjerovati jedni drugima”, izjavio je bivši finski predsjednik.
> Stanić: Europska unija nalazi se u dubokoj duhovnoj krizi
EU će imati prvog povjerenika za obranu?
Međutim, malo je vjerojatno da će EU uskoro odabrati svoje najbolje i najsposobnije regrute za karijeru u visokorizičnim misijama u inozemstvu. Ponajprije zato što bi države članice kao razlog protiv toga navele „propusnost” izvršnog tijela EU-a.
„Svi znamo da je prikupljanje obavještajnih podataka prvenstveno odgovornost država članica”, izjavila je von der Leyen. „Trebali bismo se fokusirati na poboljšanje protoka informacija, prikupljanje podataka i obavještajnih informacija”.
Postoji niz drugih područja u kojima bi Unija trebala ojačati svoju spremnost za sukob, dodao je Niinistö. Predložio je i Zakon o pripravnosti EU-a koji bi definirao „načela, standarde i ciljeve” prema kojima bi zemlje trebale surađivati. Na primjer, EU-u nedostaje milijun stručnjaka za kibernetičku sigurnost, rekao je Niinistö. Premda se ne zalaže za vojnu obvezu, podržava da glavni gradovi uvedu programe kojima bi uključili civile u nacionalnu obranu.
Sigurnosne agencije također trebaju „učiniti sve kako bi neprijateljskim stranim obavještajnim službama bilo što teže djelovati bilo gdje u EU-u”, izjavio je.
Niinistövi nalazi poslužit će kao temelj za drugi mandat von der Leyen, tijekom kojeg će EU prvi put imati povjerenika za obranu. Njegova će zadaća biti izrada bijele knjige o obrani, koja bi trebala biti dovršena do proljeća.
> Ugledni Politico: Kako govoriti kao Ursula von der Leyen?
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Politico.eu
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.