Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazio je u četvrtak u Valletti nezadovljstvo sporošću kojom se odvija postupak relokacije migranata iz Grčke i Italije prema drugim članicama EU-a.
“Ako nastavimo ovim tempom, plan o preseljenju 160.000 migranata ispunit ćemo 2101.”, rekao je Juncker nakon završetka neformalnog summita u glavnom malteškom gradu Valletti, koji je sazvan zbog migrantske krize, koja opasno prijeti opstojnosti schengenskog prostora kakav je dosad bio.
Zemlje članice dogovorile su se da će u sljedeće dvije godine preseliti 160.000 migranata iz Sirije i Eritreje, koji dolaze u Italiju i Grčku. Do sada je relocirano samo 147.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je na istoj konferenciji za novinare da je budućnost schengenskog prostora u pitanju ako se brzo ne riješi pitanje kontrole vanjskih granica.
“Ako migranti ne žele surađivati, mora biti posljedica”
“Budućnost Schengena je u pitanju i vrijeme istječe. Svaki tjedan u Europi se donose odluke koje svjedoče koliko je situacija ozbiljna: uvode se granične kontrole ili se postavljaju ‘tehničke prepreke’ na granicama. To je jasan znak da trebamo preuzeti kontrolu nad našim vanjskim granicama”, rekao je Tusk.
Tusk je istaknuo da svi moraju poštovati schengenska pravila.
“Europska unija se se pridržava svojih međunarodnih obveza u pogledu prava na azil, ali treba biti jasno da bez registracije nema prava. Ako migranti ne žele surađivati, mora biti posljedica. Također je jasno da tražitelji azila ne mogu birati gdje će im u EU-u biti odobren azil. To je pitanje za Komisiju i ministre unutarnih poslova naših članica. Oni moraju ova načela pretvoriti u stvarnost i ako u tome na napredujemo, Schengen je u pitanju”, upozorio je Tusk.
Tusk je rekao da je glavna točka u raspravama bila Turska, s kojom će EU održati summit krajem ovoga mjeseca. Europska komisija je čelnike EU-a u četvrtak upoznala kako napreduju pregovori s Turskom.
Komisija predlaže da EU tijekom 2016. i 2017. osigura pomoć Turskoj od najmanje tri milijarde eura kako bi ona na svom teritoriju zbrinula sirijske i iračke izbjeglice.
Od toga iznosa, 500 milijuna eura išlo bi iz europskog proračuna, a Komisija traži da preostali dio od 2,5 milijarde eura osiguraju zemlje članice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.