Nakon što je bugarska desnica prošlog mjeseca prosvjedovala u Sofiji ispred narodnog kazališta zbog kontroverzne predstave u režiji američkog glumca Johna Malkovicha, takozvani kulturnjaci pripremili su pismo adresirano na Europski parlament i njezinu predsjednicu Robertu Metsolu, te čelnicu europskog Odbora za kulturu i obrazovanje Nelu Reihl. Svoj potpis dale su i tri hrvatske kulturne djelatnice.
> Gavran u intervjuu za Narod.hr otkrio što misli o performansima i financiranju kulture: Ne smije se zaboraviti na publiku
O čemu je točno riječ? Naime, prije mjesec dana premijera drame iz 19. stoljeća u režiji Johna Malkovicha izvedena je pred gotovo praznim Sofijskim nacionalnim kazalištem nakon što su ljutiti prosvjednici, nezadovoljni načinom na koji su Bugari prikazani, spriječili posjetitelje da uđu u zgradu, prenosi Reuters.
Kulturnjaci su motivirani nemilim incidentom u Sofiji
Sat vremena prije početka izvedbe drame “Oružje i čovjek” Georgea Bernarda Shawa, prosvjednici su se počeli okupljati ispred kazališta. Nosili su veliki transparent na kojem je pisalo: “Bez antibugarskih predstava u Nacionalnom kazalištu“. Prosvjednici su bacali vreće s otpadom, pljuvali i fizički napali Oscarom nominiranog animatora Theodorea Usheva dok je pokušavao ući u kazalište. Neki su prosvjednici pokušali nasilno ući u zgradu, ali ih je osiguranje spriječilo, izvijestili su bugarski mediji. Kako bi se izbjegli daljnji sukobi, uprava kazališta dopustila je ulazak samo nekolicini novinara da prate izvedbu.
> Nadbiskup Kutleša: Kultura koja prekida s nadom u Božja obećanja postaje narcisoidna
Predstava je komedija koja prikazuje ljubavnu priču tijekom sukoba između Bugarske i Srbije. Kritičari u Bugarskoj tvrde da Shaw prikazuje bugarske vojnike kao kukavice i nedostojne, a Bugare kao ljude koji se kupaju samo jednom u životu i ne čitaju.
“To je prilično neobična reakcija”, rekao je Malkovich nakon izvedbe. “Sve više ljudi voli cenzurirati stvari s kojima se ne slažu”.
Ovdje se postavljaju uvijek aktualna pitanja o kojima se može naširoko raspravljati: Gdje je granica između kulture i vrijeđanja? Kakvu kulturu treba podržavati država? Može li se u nacionalnim kazalištima u ime kulture vrijeđati osjećaji građana? Postoji li granica u slobodi izražavanja?
> Tomašević i Zaklada Kultura nova Obuljen Koržinek imaju iste afinitete: antikapitalizam i queer
Kulturnjaci Zapada: ‘Otpor sada: Za slobodnu kulturu’
Potaknuti tim događajem, međunarodna kultura scena s ljevičarskim predznakom pripremila je pismo pod naslovom „Otpor sada: Za slobodnu kulturu“ (Resistance Now: Free Culture).
‘Krajnja’ desnica optužena je za pokušaj kontrole i supresiju kulture. Potpisnici pisma identificirali su „prijetnje“ nezavisnoj kulturi i slobodi izražavanja: Mađarska i Slovačka, gdje su na vlasti „nepopularni“ Viktor Orban i Robert Fico, austrijska Slobodarska stranka, nizozemska Slobodarska stranka Geerta Wildersa, francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i Jordana Bardelle, te neizostavni njemački AfD kojeg mainstream mediji i političari nazivaju neonacističkom strankom. Kao poseban problem kod ovih stranaka, kada su u pitanju kulturne politike, potpisnici pisma vide uskratu sredstava i prestanak financiranja takozvane „woke kulture“.
> Francuski TV kanal kažnjen jer je pobačaj nazvao vodećim svjetskim uzrokom smrti
Potpisnici smatraju kako spomenute stranke žele cenzurirati kulturu i financirati samo „tradicionalnu“ i „nacionalnu” kulturu. Očekivano, odbacuju kritike na svoj račun i tvrde kako je njihova kultura izrazito važna i nikako joj se ne smije uskratiti financiranje. Smanjenje financiranja nekim institucijama i reorganizaciju upravljanja vide isključivo kao cenzuru i napad na kulturu, umjesto kao odraz volje naroda koji te stranke favorizira i bira na izborima, što im daje legitimitet za donošenje kulturnih politika državnih institucija.
Protiv ‘radikalne re-nacionalizacije’
Prilično patetično i tendenciozno, potpisnici ugrozu svoje dominantne kulture smatraju opasnošću i narušavanjem „europskog jedinstva i mira“. Navode kako su svjesni da „jedan od principa Europske unije nalaže suzdržavanje od miješanja u kulturne politike svojih država članica“. Međutim, ipak od Bruxellesa traže da ih zaštiti od “uništenja” koje im navodno priprema “krajnja” desnica.
Promjenu u kulturnim politikama opisuju kao „radikalnu re-nacionalizaciju“. Politike koje im se ne sviđaju vide kao opasnost koja dovodio do „autocenzure, straha i depresije“. Ističu i sljedeće: „Povelja o temeljnim pravima Europske unije i Radni plan EU za kulturu 2023.-2026. zahtijevaju zaštitu umjetničke slobode. Pozivamo države članice i europske institucije da ispune svoje obveze prema tim dokumentima – i osiguraju dodatne mjere zaštite provedbom “Europskog zakona o slobodi kulture” kao dijela vladavine prava“.
Pismo su potpisali i hrvatski kulturnjaci. To su učinile tri predstavnice dviju hrvatskih kulturnih institucija: intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Iva Hraste Sočo, ravnateljica Drame istog kazališta Tena Štivičić te intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci Dubravka Vrgoč.
> Pogledajte što vam servira udruga Domino uz izdašne isplate iz gradske i državne kase
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.