Njemački obrazovni sustav suočava se s ozbiljnom krizom jer sve više učenika loše govori njemački ili ga uopće ne govori, upozorava Stefan Düll, predsjednik Udruge njemačkih učitelja.
“Zbog migrantskog vala 2015., rata u Ukrajini i druge imigracije, novi ljudi neprestano dolaze u sustav, ali sustav sporo drži korak jer se kreće prebrzo“, rekao je Dülli, koji je za novu agenciju DTS rekao da školski sustav preopterećen zbog prekomjerne imigracije.
Predsjednik Udruge njemačkih učitelja kaže da veliki udio te djece govori malo ili uopće ne govori njemački, što predstavlja ogroman problem za učitelje.
>Velika Britanija donosi novi zakon o ilegalnim imigrantima
Raste postotak nepismenih
“Uostalom, oni ne govore ni perzijski niti ukrajinski. Kako bi ih trebali naučiti?” upitao se.
Rekao je da su i učenici manje motivirani. “Što je veći postotak imigranata, to je teže motivirati razred”, rekao je Düll. Po njegovom mišljenju, veliki broj imigranata također bi mogao dovesti do toga da se “postotak nepismenih poveća”. Kako je Remix News izvijestio prošle godine, 25 posto učenika 4. razreda ne zna čitati u Njemačkoj.
“Na kraju, nedostatak vještina čitanja ne samo da ugrožava društvenu uključenost mnogih ljudi, već i Njemačku u cjelini”, rekla je Susanne Lin-Klitzing, koja radi kao predsjednica Njemačkog udruženja filologa.
Remix News je već prije izvještavao o krizi u njemačkom školskom sustavu, zajedno s drugim zapadnim zemljama poput Francuske, zbog masovne imigracije. Jezik nije jedini problem, jer je multikulturalizam također doveo do sukoba u učionicama, društvenih podjela, pa čak i nasilja nad učiteljima, piše Remix.
“U školskom dvorištu susreću se 23 različite nacije, od kojih se neke uopće ne razumiju i koje ponekad dolaze iz neprijateljskih krajeva, poput Rusije i Ukrajine. Trebamo puno razgovorati s roditeljima, koji se uglavnom odvijaju uz prevoditelje. I to nas dovodi do jednog od razloga zašto je učiteljska profesija postala sve manje privlačna: psihološki stres je ogroman i značajno se povećao,” rekla je ravnateljica Norma Grube tijekom prošlogodišnjeg intervjua za Welt.
Iako je Grube samo jedna ravnateljica, stres s kojim se suočavaju učitelji i ravnatelji fenomen je koji se može vidjeti u cijeloj zemlji, a sada se takvim navodima pridružuju i viši dužnosnici čija udruženja predstavljaju radnike u obrazovanju, poput Dülla.
Düllove kritike masovnog useljavanja dolaze nakon što je u ponedjeljak predstavljeno Nacionalno izvješće o obrazovanju koje je pokazalo da mnoga djeca ne ispunjavaju ni minimalne obrazovne uvjete već u osnovnoj školi.
>Njemačka vlada želi razgovarati s oporbom o imigrantima, tvrdi da Rusija krijumčari izbjeglice u Europu
U Berlinu 40 posto učenika ne govori njemački kao materinji jezik, a u gradovima poput Hamburga većina učenika ima migrantsko podrijetlo. Ukupno gledano, nevjerojatnih 38 posto sve djece u osnovnim školama u Njemačkoj ima migrantsko podrijetlo.
Mladi se okreću desnim opcijama
Nakon rezultata izbora za EU, na kojima je stranka protiv imigracije Alternativa za Njemačku (AfD) postala druga najveća stranka u zemlji, kako bi objasnio njihovu popularnost, gradonačelnik Tübingena Boris Palmer rekao je da se mladi ljudi nose s posljedicama masovne imigracije, što ih tjera da se okrenu desničarskim strankama.
“Svakodnevno doživljavaju što znači neregulirana migracija”, napisao je na Facebooku Palmer, koji je prije bio u Zelenima, ali je u međuvremenu izašao iz te stranke.
>AfD osniva novu desnu grupaciju u Europskom parlamentu?
“Prije svega, migranti koji su došli mijenjaju životnu sredinu mladih. U parku, u klubu, na ulici, u autobusu, na kolodvoru, u školskom dvorištu”, dodao je.
Njegovi stavovi odražavaju se u podacima dostupnim iz obrazovnog sustava. Učitelji u Berlinu su, primjerice, 2023. zahtijevali policijsku intervenciju u školski sustav 5 puta dnevno, a broj policijskih intervencija dramatično je porastao.
>EU izbori u Njemačkoj: AfD druga stranka po snazi, ljevica potučena
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/remix
