Poljska i Mađarska stavili su veto u Europskoj uniji, te time blokirali konačno odobrenje Fond za oporavak nakon pandemije koronavirusa u EU težak 750 milijardi eura, i još veći financijski paket – Višegodišnji financijski okvir (VFO) EU od 2021. do 2027. koji iznosi čak 1074 milijarde eura.
EU želi iz političkih razloga uskraćivati novac članicama
Kao razlog za odbijanje ova dva financijska paketa poljski premijer Mateus Morawiecki naveo je bojazan da bi njegova zemlja mogla biti podložna političkom i institucionaliziranom porobljavanju, a slično je poručio i mađarski premijer Viktor Orban. Naime, EU s jedne strane te Poljska i Mađarska već su dugo vremena u ozbiljnom sukobu zbog toga što Europska komisija želi vezati financiranje projekata uz praćenje takozvane “vladavine prava”. Konkretno, EU želi legalizirati mogućnost da zbog političkih razloga uskraćuje novac koji državama članicama pripada.
Na taj način, EK može bilo kojoj zemlji uskratiti novac iz Europskih fondova, ako procjeni da određena zemlja krši “demokratske standarde”, “ljudska prava”, “slobodu”, “jednakosti” ili “prava manjina”. Isto tako EU je do sada imala mogućnost pokretanja disciplinskog postupka prema članku 7. Ugovora o Europskoj uniji putem kojeg može suspendirati određena prava država članica.
Zbog toga što EU krši dogovor, nijedna članica neće dobiti novac za oporavak
U srpnju ove godine trajali su rekordno dugi pregovori oko VFO-a i Fonda za oporavak, a iz pregovora su kao pobjednice izašle Poljska i Mađarska koja su zahtijevale da se financiranje ne veže uz “vladavinu prava” te da se ukine pokretanje disciplinskog postupka prema članku 7. Dakle Poljska i Mađarska su se tada po riječima The New York Timesa izborile da s iliberalnim vladama mogu “nastaviti kršiti “vladavinu prava”, no čini se kako EU sada pokušava izigrati dogovor.
Veto će tako u potpunosti blokirati Fond za oporavak, dok će za vrijeme nepostojanja novog višegodišnjeg proračuna EU automatski koristiti financije, onako kako je bilo predviđeno prethodnim proračunom. Italija će tako biti najpogođenija zemlja zahvaljujući tome što institucije EU krši dogovore potpisane sa suverenim država, te ne će dobiti 209 milijardi eura sve dok se ovo pitanje ne riješi.
Podsjetimo, zbog potresa koji se dogodio u Zagrebu, Hrvatska je također dobila veći iznos za oporavak, ali i veća izdavanja po novom VFO-u. Dogovorom zemalja članica za Hrvatsku je bilo predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega bespovratno 7,3 milijardi eura.
Članice dobiju novac – uz nužno preuzimanje obveza
Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije je dosad realiziran pet puta. VFO za razdoblje od 2014. do 2020. realizirao je 960 milijardi eura na raspolaganje članicama Europske unije. Važno je istaknuti da osim što je VFO prema Lisabonskom ugovoru postao pravno obvezujući akt, njime se utvrđuju “godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza“.
U prijevodu, sredstva se odobravaju za preuzimanje obveza u obliku provođenja određenih politika. U prethodnom VFO postojalo je pet ključnih obveza koje su preuzimale države članice EU. Pet ključnih obveza, odnosno liberalnih fraza bile su pametan i uključiv rast, održivi rast – prirodni resursi, sigurnost i građanstvo, globalna Europa te administracija.
Izvor: narod.hr
