Europa u Trumpovoj sigurnosnoj strategiji: Prijeti joj ‘civilizacijsko brisanje’, ali ima nade

Bijela kuća početkom prosinca predstavila je novu Strategiju nacionalne sigurnosti. U uvodnom dijelu Trump je poručio javnosti kako je njegova administracija brzo i učinkovito Sjedinjenje Države i svijet vratio na pravi put, s ruba katastrofe. Slijedeći političku misao „America First“, Trump je obećao sigurne granice i jako gospodarstvo na domaćem planu, te mir i stabilnost u svijetu. Gdje se u njegovoj računici nalazi Europa?

U dokumentu na 33 stranice, Europa je zasebno poglavlje od 25. do 27. stranice. Poglavlje nosi znakovit naslov: „Promicanje europske veličine“ (Promoting European Greatness). Kritike i mogućnosti Europe u Strategiji naslanjaju se na povijesni govor potpredsjednika SAD-a JD Vancea iz veljače 2025. na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Vance je europskim liderima poručio kako im prijetnja prijeti iznutra, a ne izvana. Posebno je izrazio svoje negodovanje zbog represije nad vlastitim građanima u vezi sa slobodom govora. Odjeknula je i rečenica kako je „novi šerif“ u Washingtonu.

Možda će vas zanimati

EU i svijet

JD Vance održao lekciju europskim liderima: 'Ne trebamo se bojati svojih ljudi!'

14. veljače 2025. u 19:20

Potpredsjednik SAD-a JD Vance održao je govor pred europskim liderima na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

Europa ima dublje probleme od gospodarstva

„Američki su se dužnosnici navikli razmišljati o europskim problemima kroz prizmu nedovoljne vojne potrošnje i gospodarske stagnacije. U tome ima istine, ali stvarni problemi Europe još su dublji“, započinje poglavlje o Europi.

Trumpova administracija u Strategiji konstatira kako kontinentalna Europa gubi udio u globalnom BDP-u — s 25 posto 1990. na današnjih 14 posto — dijelom zbog nacionalnih i nadnacionalnih propisa koji potkopavaju kreativnost i marljivost.

Riječ je o jednoj od najglasnijih primjedbi na račun Europske unije. Dok SAD i Azija, poglavito Kina, napreduju tehnološki i industrijski, Europa zaostaje. Birokracija, propisi i restrikcije, pored napuštanja ruskih energenata, Europsku uniju vode prema gospodarskom kolapsu.

Međutim, kako kaže Strategija, gospodarstvo nije primarni problem Europe. Starom kontinentu prijeti tzv. „civilizacijsko brisanje“. Evo kako je to objašnjeno u Trumpovom dokumentu: „Veći problemi s kojima se Europa suočava uključuju djelovanje Europske unije i drugih nadnacionalnih tijela koja potkopavaju političku slobodu i suverenitet, migracijske politike koje preobražavaju kontinent i stvaraju napetosti, cenzuru slobode govora i suzbijanje političke oporbe, urušavanje nataliteta i gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja“.

> Trumpova nova strategija sigurnosti upozorava na civilizacijsku krizu Europe

Ukoliko se ovi trendovi nastave, predviđa američka administracija, kontinent će “za 20 godina biti neprepoznatljiv“. Upravo je i o tome govorio JD Vance u Münchenu.

Taj problem za sobom povlači i pitanje pouzdanosti Europe kada je u pitanju vojno savezništvo, nastavlja se u strategiji. Mnoge europske zemlje na lošem su putu, neke više od drugih. Želja je Trumpa i SAD-a „da Europa ostane europska, da povrati svoje civilizacijsko samopouzdanje i da napusti neuspjeli fokus na regulatorno gušenje“.

Europa i Rusija

Poseban fokus je na odnos Rusije i Europe. Ovako Washington vidi trenutačno stanje: „Europski saveznici uživaju značajnu prednost u tvrdoj moći nad Rusijom prema gotovo svim mjerilima, osim nuklearnog oružja. Kao rezultat ruskog rata u Ukrajini, europski odnosi s Rusijom sada su duboko narušeni, a mnogi Europljani Rusiju smatraju egzistencijalnom prijetnjom. Upravljanje europskim odnosima s Rusijom zahtijevat će značajan angažman američke diplomacije, kako bi se ponovno uspostavili uvjeti strateške stabilnosti na euroazijskom kopnu i smanjio rizik sukoba između Rusije i europskih država“.

Upravo je Trump u ovoj strategiji odbacio Rusiju kao „izravnu prijetnju“ SAD-u, čime nastoji smiriti tenzije ne samo između dvije nuklearne velesile, već i između ruskih europskih susjeda. Međutim, umjesto da europski čelnici u tome vide prostor za dijalog, Trumpova odluka dočekana je „na nož“. I dalje, nakon gotovo četiri godine iscrpljujućeg i krvavog rata u Ukrajini, Europom dominiraju ratni bubnjevi, poglavito iz Pariza i Londona, ali i Bruxellesa kao centra moći Europske unije.

> EU uznemirena Trumpovim planom; Putin prijeti ratom; Zelenski: ‘Bez Ukrajine nema dogovora’

Strateška stabilnost s Rusijom

Strategija kaže kako je američki interes „pregovarati o brzom prestanku neprijateljstava u Ukrajini kako bi se stabilizirala europska gospodarstva, spriječila nenamjerna eskalacija ili širenje rata, ponovno uspostavila strateška stabilnost s Rusijom te omogućila poslijeratna obnova Ukrajine kako bi opstala kao održiva država“.

Američki saveznici u Europi ovakav stav vide kao slabost ili čak izdaju od strane Trumpa. Međutim, istovremeno europski šefovi država pouzdaju se u američku vojnu moć i zaštitu Starog kontinenta od eventualnog ruskog napada, što sam ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje, a stanje na terenu potvrđuje da za takav rat Rusija nema niti snage niti interesa.

Nadalje, Strategija kaže kako je rat u Ukrajini imao „perverzan učinak povećanja europskih, osobito njemačkih, vanjskih ovisnosti“. Konstatira se kako „njemačke kemijske kompanije grade neke od najvećih svjetskih preradbenih pogona u Kini, koristeći ruski plin koji ne mogu dobiti kod kuće“.

Europska unija Rusiji je nametnula 19. paketa sankcija, no činjenica je kako su te sankcije naštetile poglavito – Europi. Ruski plin svakako je bio jeftiniji od današnjeg „neruskog“.

> EU usvojila uredbu o potpunoj zabrani ruskog plina do jeseni 2027.

Zatim, Strategija navodi kako se Trump nalazi „u sukobu s europskim dužnosnicima koji imaju nerealna očekivanja o ratu, sjedeći na klimavim manjinskim vladama koje često gaze osnovna načela demokracije kako bi suzbile oporbu“. Američka strana smatra kako većina Europljana želi mir, no političke elite kao da huškaju na rat u daljnje zaoštravanje odnosa s Rusijom u cilju eskalacije sukoba.

Washington je stava da se europske države ne mogu reformirati ako su zarobljene u političkoj krizi. Unatoč tome, Europa ostaje „strateški i kulturno vitalna za Sjedinjene Države“.

‘Rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka daje razloga za optimizam’

Nada u Europu još postoji, odnosno kako kaže Strategija nacionalne sigurnosti: „Transatlantska trgovina ostaje jedan od temelja globalnog gospodarstva i američke prosperitetnosti. Europski sektori — od proizvodnje do tehnologije i energetike — ostaju među najrobustnijima na svijetu. Europa je dom vrhunskih znanstvenih istraživanja i svjetski vodećih kulturnih institucija. Ne samo da si ne možemo priuštiti otpisati Europu — učiniti to bilo bi samoporažavajuće za ono što ova strategija želi postići“.

Potom iz Washingtona dolazi poticaj Europi da slijedi američki način života i poimanje demokracije: „Američka diplomacija i dalje bi trebala braniti istinsku demokraciju, slobodu izražavanja i bezrezervno slavljenje individualnog karaktera i povijesti europskih nacija. Amerika potiče svoje političke saveznike u Europi da promiču ovo buđenje duha, a rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka doista daje razloga za veliki optimizam“.

Trumpova administracija nastoji ispraviti pogrešan kurs Europe te ju opet „učiniti velikom“. Strategija posebno ističe Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku uz koju je američka nacija sentimentalno vezana, kao i uz ostale nacije Europe iz koje je i proizašla današnja velesila – Sjedinjenje Američke Države.

Washington je izrazito jasan po pitanju demografske budućnosti Europe i iznosi svoju zabrinutost u pogledu vojnog savezništva: „Unutar nekoliko desetljeća određeni članovi NATO-a postati većinski neeuropski“.

> Nova češka vlada odbacit će EU pakt o migracijama i klimatski ETS2 sustav

Sedam točaka

Na kraju, Strategija nacionalne sigurnosti Trumpove administracije ističe sedam točaka kada je u pitanju politika prema Europi:

• Ponovno uspostavljanje uvjeta stabilnosti unutar Europe i strateške stabilnosti s Rusijom;
• Omogućavanje Europi da stane na vlastite noge i djeluje kao skupina usklađenih suverenih nacija, uključujući preuzimanje primarne odgovornosti za vlastitu obranu, bez dominacije ijedne protivničke sile;
• Njegovanje otpornosti na trenutačnu europsku putanju unutar europskih zemalja;
• Otvaranje europskih tržišta za američku robu i usluge te osiguravanje poštenog tretmana američkih radnika i poduzeća;
• Jačanje zdravih nacija srednje, istočne i južne Europe kroz trgovačke veze, prodaju oružja, političku suradnju te kulturne i obrazovne razmjene;
• Okončanje percepcije — i sprječavanje stvarnosti — NATO-a kao stalno rastućeg saveza; te
• Poticanje Europe da poduzme mjere protiv merkantilističkog viška kapaciteta, tehnološke krađe, kibernetičke špijunaže i drugih neprijateljskih gospodarskih praksi.

Suradnja, sigurnost i očuvanje identiteta

Iz ovih točaka očito je sljedeće: Trump zaustavlja dosadašnju politiku olakog širenja NATO-a, što je i dovelo do rata u Ukrajini. Trumov pristup rješavanju rata na tlu Europe još se uvijek razlikuje od stava čelnika Europske unije koji inzistiraju na maksimalističkim zahtjevima Ukrajine koja je u nepovoljnom položaju i gubi rat. Do kompromisa će morati doći, a Europa, barem zasad, za kompromis po pitanju Ukrajine ne želi čuti.

Nakon carina, Trump odašilje pomirljive poruke i traži poštovanje u gospodarskom smislu, odnosno jednake uvjete za američke gospodarstvenike na Starom kontinentu.

U konačnici, možemo reći kako Trump od Europe očekuje da na demokratskom polju poštuje volju građana i slobodu govora; na gospodarskom da se okrene SAD-u i obostranim koristima takve suradnje; na vojno-sigurnosnom da obnovi odnose s Rusijom, također u obostranom interesu; i najvažnije – da zadrži svoj identitet.

> Trump predstavio plan odvraćanja Kine od napada na Tajvan

Izvor: narod.hr