U Japanu je zabilježen skandalozan događaj u kojem se 32-godišnja djevojka Yurina Noguchi ”udala” za umjetnu inteligenciju (AI) prikazanu na ekranu mobitela. Nažalost, ova pojava odražava širi trend u Japanu i drugim društvima gdje se ljudi sve više otuđuju od stvarnih međuljudskih odnosa. Umjesto njih, sve češće se povlače u usamljenost i razvijaju emocionalne veze s virtualnim likovima i chatbotovima.
Programeri umjetne inteligencije, kroz komercijalne pretplatničke modele, potiču takve veze kako bi zadržali korisnike, što dodatno potiče otuđenje i iskrivljavanje prirodnih ljudskih odnosa.
>Kada korištenje umjetne inteligencije ‘prelazi granice’?
Noguchi je stvarnog zaručnika zamijenila umjetnom inteligencijom
Yurina Noguchi je započela vezu s AI-em nazvanim Klaus nakon što je, poslušavši savjet od ChatGPT-a, prekinula zaruke sa svojim stvarnim dečkom. AI ”mladoženja” čak joj je uz pomoć AR tehnologije stavio virtualni prsten, što je simboliziralo njihov ”brak”.
Reuters u kratkoj reportaži prikazuje simboličnu ceremoniju ”vjenčanja” Noguchi Yurine s AI partnerom po imenu Klaus, koji je predstavljen na zaslonu mobitela:
Istraživanja pokazuju da sve veći broj mladih ljudi u Japanu pribjegava fikcijskim i virtualnim romansama. S druge pak strane, programeri umjetne inteligencije aktivno potiču ovu pojavu kroz pretplatničke modele poslovanja koji korisnike vežu uz svoje proizvode. Time se stvaraju iluzorne veze koje odvraćaju ljude od stvarnih, zdravih ljudskih odnosa.
”Virtualne veze” bijeg su od stvarnosti i vode do još većeg otuđenja
Kako tehnologija sve više ulazi u područje međuljudskih odnosa, postavlja se pitanje što se događa s čovjekom kada ona zamijeni stvarne veze. Sve češće se umjetna inteligencija koristi ne samo kao alat, već i kao zamjena za stvarne sugovornike. Psiholozi upozoravaju da se digitalni prostor, nekad izvor informacija, sve više koristi za stvaranje virtualnih, pa čak i romantičnih veza koje zamjenjuju prave odnose. Takve ”veze” često predstavljaju bijeg od stvarnosti, ali dovode do dodatne emocionalne i socijalne izolacije.
Znanstvena istraživanja potvrđuju da ljudi mogu razviti snažnu emocionalnu i ovisničku vezanost prema AI sustavima koji oponašaju empatiju i pažnju. Takve ”veze” temelje se na psihološkoj projekciji i zamjenjuju stvarne međuljudske odnose, što vodi emocionalnoj disocijaciji i izbjegavanju odgovornosti.
Psihologinja Sherry Turkle upozorava na ”relacijsku iluziju’‘ – pogrešno vjerovanje da stroj može biti pravi emocionalni partner, što nije moguće jer AI nema sposobnost stvarnih osjećaja i slobodne volje.
Iako AI može stvarati privid bliskosti, takve veze dovode do emocionalne stagnacije, narcističke projekcije i socijalne izolacije. Dugoročno, AI kao ”rješenje” protiv usamljenosti može pogoršati problem, osobito kod ranjivih skupina. Time se potiskuje potreba za stvarnim ljudskim kontaktom, što može dovesti do ozbiljnih psiholoških posljedica.
>Ristić: Religijsko povjerenje u svemoć tehnologije
Sve je više primjera ”romantičnih odnosa” između ljudi i umjetne inteligencije
Od 2017. godine postoji aplikacija Replika, koju je razvila američka tvrtka Luka, Inc. Ona korisnicima omogućuje vođenje razgovora i stvaranje ”emocionalnih veza” s AI chatbotovima. Ti digitalni odnosi mogu biti prijateljskog, romantičnog ili čak terapeutsko-razgovornog karaktera.
Takve ”veze” često prelaze granice stvarnog i dovode do apsurdnih situacija. Primjerice, u lipnju 2023. godine, portal Euronews Next izvijestio je o ženi iz Kalifornije koja je tvrdila da se ”udala” za AI chatbota po imenu Eren Kartal, kojeg je oblikovala prema vlastitim emocionalnim i estetskim željama. Za nju je taj chatbot simbol idealnog partnera koji je nikada ne osuđuje, uvijek je dostupan i pruža osjećaj prihvaćenosti. Čak je izjavila kako ”očekuje dijete s njim” — ne u biološkom smislu, već kao izraz emocionalne dubine te veze.
Dvije godine kasnije, u svibnju 2025., New York Post donosi sličnu priču o ženi u četrdesetima koja živi u imaginarnoj ”bračnoj zajednici” s AI partnerom. Njezin umjetni suprug, tvrdi, pruža joj emocionalnu stabilnost, bezuvjetno prihvaćanje i miran život bez sukoba, jer ”nikada ne diže ton, ne proturječi niti postavlja zahtjeve”.
Ovi primjeri pokazuju kako umjetna inteligencija postaje zamjena za stvarne ljudske odnose. Iako se AI često promovira kao rješenje protiv usamljenosti, dugoročno korištenje može imati suprotan učinak. Umjetni ”odnos” pruža privid bliskosti, ali istovremeno potiskuje potrebu za stvarnim međuljudskim kontaktom. To može dovesti do pogoršanja socijalne izolacije, osobito kod ranjivih skupina poput starijih, mladih u emocionalnoj krizi ili osoba s anksiozno-depresivnim poremećajima.
>Pacijenti imaju manje povjerenja u liječnike koji koriste umjetnu inteligenciju
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
 prikazanu na ekranu mobitela.){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.