Američki predsjednik Donald Trump već neko vrijeme govori kako bi Palestinci trebali napustiti Pojas Gaze, koji je tijekom 16-mjesečnog rata pretrpio žestoke bombaške udare od strane Izraela, nazivajući ga ”mjestom za rušenje”. Palestinci bi se trebali preseliti u okolne arapske zemlje, i to ”za stalno”, tvrdi Trump. No, one to izvjesno odbacuju tvrdeći da ne žele sudjelovati u raseljavanju Palestinaca, koje bi kako navode, bila druga Nakba. Napominjući također kako nemaju više kapaciteta za primanje izbjeglica.
Trumpova izjava naišla je na negativne reakcije i sa Zapada, koje smjeraju ka tome da je riječ o etničkom čišćenju. Iz redova izraelske krajnje desnice pak, Trumpovu ideju smatraju gotovo oslobađajućom, za njih nije riječ o etničkom čišćenju, već o gašenju ideje o palestinskoj državi.
Trumpovu ideju odbacili su gotovi svi osim Izraelske krajnje desnice. Arapske zemlje poslale su priopćenje u kojem odbijaju Trumpove ideje, kao i zapadni saveznici SAD-a. Glavni tajnik UN-a kazao je kako je važno u ovom trenutku izbjeći bilo kakav oblik etničkog čišćenja. Trumpov plan svakako nas vraća u 1948. kada se dogodila Nakba (arapski: katastrofa). Tada se nakon arapsko-izraelskog rata iz dijela Palestine, na teritoriju današnje države Izrael, prisilno iselilo 750.000 Palestinaca.
>Trump želi preuzeti pojas Gaze i stvoriti rivijeru Bliskog Istoka
Trump smatra da bi 2.3 milijuna Palestinaca trebalo trajno preseliti u okolne arapske zemlje
Trump je kazao da će SAD preuzeti ratom razoreni Pojas Gaze i ekonomski ga razviti, sagraditi tamo ”jako lijepo mjesto za život”. Smatra naime, da bi Pojas Gaze, nakon što iz njega isele Palestinci, postao ”dom za ljude svijeta” odnosno ”rivijera Bliskog istoka”.
Ovo je predložio na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. U petak je pak Trump nadodao kako s odlukom ”ne treba žuriti”. Trumpova ideja nije ništa novo, ona je nastala ranije u krugovima izraelske krajnje desnice, a glavni cilj joj je iseljavanje stanovništva Palestine, a s time i gubitak političke moći Palestinaca.
Trump je izjavio da bi Egipat, Jordan i druge arapske zemlje trebale prihvatiti Palestince iz Pojasa Gaze. Riječ je o 2.3 milijuna stanovnika, koji su u ovom području ostali bez krova nad glavom, uglavnom smještenih u šatorima u Rafahu na granici s Egiptom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Zanimljivo i kako je prošle godine, Jared Kushner, biznismen i zet Donalda Trumpa te izaslanik za Bliski istok u njegovom prvom mandatu, izjavio kako su u ”posjedu Gaze ‘vrlo vrijedni’ obalni resursi. Istaknuo je kako bi ti ‘vrlo vrijedni obalni resursi mogli postati turističko središte, ukoliko bi se stanovnici Gaze preselili iz tog područja. Ortodoksni Židov Kushner inače dolazi iz jedne od najbogatijih obitelji svijeta.
Očekivano, nijedna od zemalja u regiji nije spremna prihvatiti palestinske izbjeglice. Nekoliko milijuna Palestinaca već živi u Jordanu, a deseci tisuća u Egiptu. Osim što već, kako tvrde, imaju dovoljno izbjeglica, ne žele da se dogodi druga Nakba. Ne žele ni mogući priljev terorista iz Muslimanskog bratstva ili generalno gledajući ne žele destabilizaciju regije. S obzirom da je riječ o muslimanskim zemljama, osim političkog i religijski aspekt ove situacije zasigurno ima bitnu ulogu.
Arapske zemlje odbacile su Trumpove ideje o raseljavanju Palestinaca
Politički čelnici Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Palestinske samouprave i Arapske lige već su se ranije jednoglasno usprotivili pozivima američkog predsjednika Donalda Trumpa da Egipat i Jordan prihvate stanovnike Pojasa Gaze.
U zajedničkom priopćenju poručili su da bi takav potez mogao ugroziti stabilnost regije, proširiti sukob i potkopati izglede za postizanjem mira.
Saudijska vlada u priopćenju je naglasila da odbija bilo kakav pokušaj raseljavanja Palestinaca s njihove zemlje te poručila da neće uspostaviti odnose s Izraelom bez uspostave palestinske države. Jordanski kralj Abdullah, također je odbacio bilo kakve pokušaje aneksije teritorija i raseljavanja Palestinaca.
>Arapsko susjedstvo odbilo Trumpov prijedlog o prihvaćanju Palestinaca iz pojasa Gaze
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi kazao je da će Egipćani, ako treba, izaći i na ulice, kako bi izrazili svoje neodobravanje. Iz Egipta poručuju da se obnova Gaze mora provesti bez iseljavanja Palestinaca s tog teritorija.
Egipatskom predsjedniku pridružio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron kazavši kako bi provođenje Trumpove ideje bilo ozbiljno kršenje međunarodnog prava, te veliki destabilizacijski faktor za Egipat i Jordan.
Trump pak smatra da će Egipat i Jordan pristati na njegove zahtjeve jer od SAD-a primaju veliku materijalnu i vojnu pomoć.
Trumpova izjava naišla je na negativne reakcije
The Guardian piše da je glavni tajnik UN-a, António Guterres, na sastanku UN-a kazao kako je ključno izbjeći bilo kakav oblik etničkog čišćenja. Njemačka je upozorila da Trumpov plan krši međunarodno pravo. Brazilski predsjednik ga je pak nazvao ”neshvatljivim”, dok je Kina poručila da se protivi ”prisilnom preseljenju”.
Trumpov plan, koji je nastao ranije u krugovima izraelske desnice temelji se na iseljavanju stanovnika Gaze, što zapravo znači poziv na etničko čišćenje. No, državni tajnik Marco Rubio izjavio je da Trumpov plan nije zamišljen kao ”neprijateljski potez”.
I iz redova Hamasa, očekivano, stiže otpor ovakvim idejama, koje bi, kako tvrde, destabilizirale regiju. A zaprijetili su i pružiti otpor američkim vojnicima ukoliko dođu na njihov teritorij.
S druge pak strane izraelska desnica likuje. Iz Netanyahujeve vlade poručuju da bi američki plan ”napokon, uz Božju pomoć, pokopao opasnu ideju o palestinskoj državi”. ”Ovo je tek početak”, najavili su.
>Analiza: Ratni kaos u Siriji – je li na djelu slabljenje Rusije i stvaranje ‘velikog Izraela’?
Gorko iskustvo iz prošlosti: Mnogi Palestinci se, nakon što su bili raseljeni, nisu više smjeli vratiti svojim domovima
Pitanje prihvata palestinskih izbjeglica nije novo, već u prvim mjesecima rata i Egipat i Jordan su se ogradili i zatvorili svoje granice. Stanovništvo pojasa Gaze, njih 2.3 milijuna, preselilo se u Rafah, grad na granici s Egiptom, u kojemu je nekad živjelo 170.000 ljudi.
Jordan je domaćin drugoj najvećoj populaciji izbjeglica po glavi stanovnika u svijetu, od kojih mnogi žive u kampovima. To je također zemlja koja je, prema podacima Amnesty Internationala, primila najveći broj palestinskih izbjeglica. Trenutno tamo živi 2,7 milijuna Palestinaca.
Ni samim Palestincima bijeg u Egipat nije najsretnija opcija. Mnogi imaju ”gorko povijesno iskustvo” da im nije dopušten povratak u svoju domovinu nakon prijašnjih sukoba. Zbog čega se mnogi boje da bi, ako napuste svoje domove, mogli postati trajne izbjeglice u inozemstvu.
Mnogi Palestinci koji žive u Jordanu, Egiptu i drugdje u regiji prvi put su tamo stigli nakon što su raseljeni 1948. ili nakon Šestodnevnog rata 1967. I za vrijeme posljednjeg rata, ovog između Hamasa i Izraela, za Palestince se nametala ”dobra” prilika da se presele na sigurnije mjesto. Bar u humanitarnom smislu bolje. No, veliko je pitanje bi li se više mogli vratiti u svoje domove nakon rata. To je svakako jedan od razloga zašto je Rafah najdalje što su otišli, barem za sada.
>Papa Franjo: U Gazi moguć genocid; izraelski ministar ga kritizirao i zatražio pojašnjenje
Arapske zemlje ne žele da ih se smatra pomagačima u raseljavanja palestinskog naroda (suučesnici druge Nakbe)
Nakon što su ostali bez svojih domova u Gazi, 2.3 milijuna Palestinaca krenulo je prema granici s Egiptom. I danas se tamo nalaze, preko granice ne mogu prijeći. Egipat ih ne želi primiti. Ne zato što im ne bi htio pomoći, nego zato jer zna da bi za većinu njih to značilo da se možda više nikada neće vratiti u svoju domovinu.
Osim što nemaju, kako kažu, više kapaciteta za primanje izbjeglica, egipatski i jordanski političari ne žele da ih se smatra pomagačima u raseljavanja palestinskog naroda. Tvrdili su, a i danas tvrde, da ne žele primati raseljene Palestince jer ne žele biti suučesnici druge Nakbe.
A osim toga s izbjeglicama mogu ući i teroristi iz Muslimanskog bratstva s kojima Egipat već desetljećima ”vodi bitku”.
>Jordanski kralj: Ni Jordan ni Egipat neće prihvatiti palestinske izbjeglice, to je crvena linija
Što je Nakba?
Nakba na arapskom znači ”katastrofa”, palestinski je izraz koji se odnosi na njihovo masovno raseljavanje nakon arapsko-izraelskog rata 1948. kada se 750.000 Palestinaca iselilo se iz dijela Palestine na kojemu je nastala tada država Izrael. Mnogi od njih završili su u izbjegličkim kampovima diljem Bliskog istoka. U to vrijeme snažno je rasla i židovska imigracija koja je koincidirala s političkim promjenama u Europi. Židovi su tada počeli kupovati zemlju od Arapa te sve više naseljavati napuštena palestinska područja.
Mnogi Palestinci su smatrali da su bili prisiljeni napustiti svoju domovinu zbog prijetnji, nasilja ili izravnih akcija izraelske vojske koja je zauzimala palestinske gradove i sela. Ovi ljudi nikada nisu mogli vratiti svoje domove, a njihov status izbjeglica i dalje je prisutan u palestinskom kolektivnom pamćenju. Za Palestince, Nakba označava gubitak domovine i početak dugotrajnog izbjeglištva, a ovaj pojam ostaje simbol borbe za povratak i pravdu.
>Izrael odobrio napad na Rafah, tvrde da će evakuirati 2,3 milijuna ljudi
S izbjeglicama mogu ući teroristi
Egipat je za vrijeme rata također strahovao da bi s izbjeglicama mogli ući teroristi Hamasa jer ih je teško razlučiti od izbjeglica. Naime, Hamas je blisko povezan s islamistima iz Muslimanskog bratstva, čiji je rad zabranjen u Egiptu. Egipat je stoga zatvorio svoj granični prijelaz Rafah nakon što je Izrael počeo bombardirati Gazu. Predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi rekao je da je nacionalna sigurnost njegova ”primarna odgovornost”.
Za vrijeme rata bijeg Palestinaca na Sinaj značio bi najvjerojatnije ”dramatičnu nestabilnost” u regiji. Naime, već od 2011. godine egipatska vojska i policija bore se protiv militanata povezanih s ISIS-om.
Pitanje, naime, koje se za vrijeme rata već otvorilo, a koje je i danas aktualno – ako izbjeglice neće moći u Egipat i Jordan, gdje će onda – u Europu?
* Ovaj članak omogućuju donacije naših čitatelja. Podržite i vi slobodno i neovisno novinarstvo koje stoji uz prave vrijednosti putem DONACIJE.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.