Mnogi stručnjaci za vanjsku politiku upozoravaju da bi iransko posjedovanje nuklearnog oružja imalo destabilizirajući učinak na Bliski istok i okolne regije. Primarna zabrinutost je da bi iransko nuklearno naoružanje predstavljalo veliku, možda i egzistencijalnu prijetnju Izraelu, njegovom dugogodišnjem neprijatelju. Zbog sve veće zabrinutosti oko širenja nuklearne tehnologije, međunarodna zajednica poziva na stroži nadzor iranskog programa.
Drugi stručnjaci smatraju da bi Iran time zapravo potpisao vlastitu propast ako bi pokrenuo nuklearni napad na Izrael, bliskog obrambenog saveznika SAD-a koji također posjeduje vlastiti, iako neslužbeni, nuklearni arsenal. U svakom slučaju, analitičari upozoravaju na opasnost od pogrešne procjene koja bi mogla dovesti do nuklearne razmjene. Dodatna zabrinutost je da bi iransko posjedovanje nuklearnog oružja moglo potaknuti i druge regionalne suparnike, uključujući Saudijsku Arabiju, da razviju vlastite nuklearne programe.
Trumpova (2.) administracija pokrenula je razgovore s Tehernom
Međunarodna pozornost prema iranskim nuklearnim i raketnim programima pojačala se krajem 2024. nakon povijesne razmjene izravnih vojnih napada između Irana i Izraela. Kao i reizbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. Tijekom svog prvog mandata, Trumpova administracija povukla je SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. i uvela strogi režim sankcija protiv te zemlje.
Sada je njegova druga administracija pristala ponovno započeti pregovore s Teheranom. I to prvi put otkako je SAD napustio sporazum prije sedam godina. No razgovori zasad napreduju sporo, a kompromis oko obogaćivanja uranija i dalje se čini dalekim. U lipnju 2025. UN-ova agencija za nadzor nad nuklearnim programima objavila je da Iran ne poštuje svoje obveze iz sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
>Napad na Iran: Netanyahu pomrsio Trumpu račune?
Ima li Iran nuklearno oružje?
Iran još uvijek nema nuklearno oružje, ali ima dugu povijest tajnog nuklearnog istraživanja u suprotnosti sa svojim međunarodnim obvezama. Zapadni analitičari tvrde da Iran posjeduje znanje i infrastrukturu potrebnu za izradu nuklearnog oružja u relativno kratkom roku, ako njegovi čelnici odluče krenuti tim putem. Sjedinjene Američke Države, Izrael i drugi partneri na Bliskom istoku smatraju Iran glavnom prijetnjom svojim interesima u regiji. Njegov potencijalni nuklearni arsenal vide kao prekretnicu koju treba spriječiti – i silom ako bude potrebno.
Iran ima civilni nuklearni program već više od pedeset godina, a dugo je tvrdio da ima isključivo nenamjenske, miroljubive ciljeve. “Iran je više puta istaknuo da njegov nuklearni program služi samo u mirne svrhe. Nuklearno oružje nema mjesta u našoj nuklearnoj doktrini,” rekao je vladin glasnogovornik u travnju 2024. Međutim, posljednjih mjeseci iranski su dužnosnici počeli javno govoriti o mogućoj potrebi za nuklearnim oružjem. To su neki stručnjaci ocijenili zabrinjavajućom promjenom smjera.
Iran navodno tajno teži razvoju nuklearnog oružja
Otkrića s početka 2000-ih o iranskim tajnim nuklearnim postrojenjima i istraživanjima izazvala su uzbunu u glavnim svjetskim prijestolnicama. I to zbog sumnje da Iran tajno teži razvoju nuklearnog oružja. Od tada, iranski je nuklearni program postao predmet intenzivnih međunarodnih rasprava i diplomacije. To je kulminiralo nuklearnim sporazumom iz 2015.
SAD se jednostrano povukao iz tog sporazuma 2018. Od tada međunarodni promatrači tvrde da je Iran znatno proširio svoje nuklearne aktivnosti, što je ponovno izazvalo zabrinutost da bi mogao “probiti prag” i razviti nuklearno oružje. Posljednjih mjeseci, usred sukoba Izraela s Hamasom, Hezbolahom i Iranom, mnogi se pitaju hoće li Izrael napasti Iran kako bi spriječio ili barem odgodio njegov nuklearni razvoj. Izrael je i prije bio spreman na takve poteze, primjerice, napadima na nuklearna postrojenja u Iraku (1981.) i Siriji (2007.).
Zašto su iranske nuklearne sposobnosti ponovno pod povećalom?
U listopadu 2024. Izrael je izveo svoj najveći izravni napad na Iran, gađajući sustave protuzračne obrane i postrojenja za proizvodnju projektila. Neki američki i izraelski mediji izvijestili su i da je Izrael uništio jednu zgradu u vojnom kompleksu Parchin nedaleko od Teherana. Tamo su znanstvenici možda provodili tajna istraživanja povezana s nuklearnim oružjem.
Zračni napadi bili su odmazda za iranski masovni balistički napad na Izrael početkom istog mjeseca. U veljači 2025. američka je obavještajna služba zaključila da Izrael razmatra napad na iranska nuklearna postrojenja tijekom ove godine. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tada je obećao da će “dovršiti posao” kao odgovor na iranske napade na Izrael.
Prije izraelskog napada, američki su obavještajci tvrdili: “Procjenjujemo da predsjednik još nije donio odluku o obnovi nuklearnog programa koji je Iran obustavio 2003.” U ožujku 2025. Donald Trump i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi najavili su bilateralne pregovore u Omanu o iranskom nuklearnom programu.
Iran je uglavnom odbijao pregovore sa SAD-om otkako je Trump povukao SAD iz sporazuma 2015. Iako su s Bidenovom administracijom održali neizravne pregovore u Omanu 2023. Razgovori iz 2025. dolaze u ključnom trenutku jer je listopadski napad ostavio Iran bez protuzračne obrane oko njegovih glavnih nuklearnih lokacija.
>Rubio: SAD nije uključen u napad na Iran; Guterres poziva na suzdržanost
Trump šalje proturječne poruke
Trump šalje proturječne poruke. S jedne strane obećava “maksimalni pritisak” kroz sankcije, a s druge strane želi postići novi, “jači” sporazum od onoga iz 2015. Višemjesečni razgovori još nisu dali konkretne rezultate. Iran tvrdi da američki pregovarači nisu ozbiljno razmotrili njegov dugogodišnji zahtjev za ukidanjem sankcija.
Hitnost pregovora dodatno je porasla u svibnju. Tada je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila izvješće prema kojem se iranska zaliha obogaćenog uranija blizu vojne razine povećala za oko 50 posto u prethodna tri mjeseca. Prema IAEA-i, ta količina Iranu omogućuje proizvodnju dovoljne količine uranija za deset nuklearnih bombi. Iran, međutim, i dalje tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranija isključivo miroljubiv.
IAEA je također izjavila da Iran i dalje ne surađuje na “zadovoljavajućoj razini” u “nekoliko aspekata” nuklearne kontrole. “Ali jedna je stvar sigurna,” rekao je Rafael Grossi, čelnik UN-ove nuklearne agencije. “Iranski program je širok i dubok.”
IAEA je u lipnju službeno osudila Iran, navodno zbog sadržaja izvješća. Iran je osudu odbacio i najavio izgradnju novog postrojenja za obogaćivanje uranija.
Koliko bi Iranu trebalo da razvije nuklearno oružje?
Analitičari procjenjuju da bi Iran mogao proizvesti dovoljnu količinu fisijskog materijala za izradu nuklearnog oružja u svega nekoliko mjeseci. Neki tvrde da bi taj materijal mogao biti proizveden i u roku od tjedan do dva. Iako većina priznaje da bi za samu izradu nuklearnog oružja vjerojatno trebalo više vremena.
Jedan od ciljeva sada nevažećeg nuklearnog sporazuma iz 2015. bio je ograničiti iranske nuklearne aktivnosti tako da bi mu za izradu oružja trebalo najmanje godinu dana. Time bi svjetske vlade imale dovoljno vremena za reakciju.
Međutim, nakon što se SAD 2018. povukao iz tog sporazuma, Iran je proširio aktivnosti obogaćivanja uranija i ograničio međunarodne inspekcije svojih nuklearnih postrojenja. Posljednja se inspekcija dogodila 2021. godine. U lipnju 2024. američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je da Iran može proizvesti potrebni fisijski materijal za oružje u “jedan ili dva tjedna”.
U prosincu 2024. Rafael Grossi izjavio je za Reuters da Iran “dramatično” povećava obogaćivanje uranija do razine od 60 posto. A to je blizu otprilike 90-postotnog praga za izradu nuklearnog oružja. Do veljače 2025. američke su obavještajne službe izvijestile da tajna skupina znanstvenika u Iranu vodi brži, iako tehnički jednostavniji, pristup razvoju atomskog oružja.
>Izrael napao Iran; krenula i odmazda
Gdje se nalaze iranska nuklearna postrojenja?
Iran provodi nuklearne aktivnosti na više od deset lokacija diljem zemlje. Njegovo najveće postrojenje za obogaćivanje uranija nalazi se u Natanzu. Dok se jedina nuklearna elektrana nalazi u Bushehru, na obali Perzijskog zaljeva.
Izvješće IAEA-e objavljeno u svibnju 2025. zaključilo je da je Iran također provodio neprijavljene nuklearne aktivnosti na tri ranije nepoznate lokacije: Lavisan-Shian, Turquzabad i Varamin.
Koje su sposobnosti iranskog raketnog naoružanja?
Kako su pokazali zračni napadi na Izrael 2024., Iran raspolaže raznolikim zračnim kapacitetima. To uključuje široki i raznovrsni arsenal krstarećih i balističkih projektila te dronova. Američki obavještajni analitičari tvrde da Iran ima najveći arsenal balističkih projektila na Bliskom istoku. (Balistički projektili kreću se paraboličnom putanjom kroz atmosferu, znatno su brži od dronova i krstarećih projektila, te ih je općenito teže presresti.)
Najdugometnije iranske rakete navodno mogu pogoditi ciljeve udaljene do 2.000 kilometara (otprilike 1.240 milja), možda i više. A To pokriva cijeli Bliski istok i dijelove Europe. Stručnjaci upozoravaju da bi veće konvencionalne bojne glave mogle ubiti ili raniti stotine ljudi u gusto naseljenim urbanim sredinama. Na primjer, Izrael i Rusija koristili su bombe slične snage u Pojasu Gaze i Ukrajini, koje su navodno ostavljale krater veći od dvanaest metara u promjeru.
Dva iranska napada na Izrael 2024. bila su prva u kojima je Iran pokušao pogoditi izraelske ciljeve oružjem lansiranim izravno sa svog teritorija. Teheran je navodno unaprijed najavio prvi napad u travnju, koji se sastojao od dronova, krstarećih i balističkih projektila. Izrael i njegovi partneri tada su imali nekoliko sati da prate i odgovore na sporije projektile i dronove. Međutim, drugi napad u listopadu izveden je bez upozorenja i sastojao se uglavnom od balističkih projektila koji mogu pogoditi cilj za nekoliko minuta.
Američki i izraelski dužnosnici tvrde da su oba napada uglavnom neutralizirana obrambenim sustavima ili nisu prouzročila značajniju štetu. Iako su neki projektili ipak pogodili ciljeve. Satelitska analiza napada u listopadu pokazala je da je više od trideset iranskih projektila pogodilo jednu zračnu bazu na jugu Izraela. To sugerira da Izrael možda nije branio taj cilj, ili da su obrambeni sustavi zakazali. Analitičari upozoravaju da bi budući napadi mogli biti veći i teži za presretanje, osobito ako Iran koristi naprednije projektile poput Fattah-1 i Kheybar Shekan.
>SAD naredio evakuaciju svog osoblja iz Iraka zbog mogućeg napada Izraela na Iran
Što ako Iran nabavi nuklearno oružje?
Mnogi stručnjaci za vanjsku politiku upozoravaju da bi nuklearno naoružani Iran predstavljao akutnu prijetnju Izraelu te ozbiljan izazov interesima Sjedinjenih Država i njihovih partnera na Bliskom istoku. Neki regionalni analitičari strahuju da bi Iran, ako razvije nuklearno oružje, mogao biti ohrabren za vođenje agresivnije vanjske politike. I to ne samo u regiji, već i putem rastuće vojne i ekonomske suradnje s američkim suparnicima Kinom i Rusijom. Iran je nedavno opskrbio Rusiju raznim sustavima naoružanja, uključujući dronove i kratkodometne balističke rakete, kako bi joj pomogao u ratu protiv Ukrajine.
Također postoji zabrinutost da bi iranska nabava nuklearnog oružja mogla potaknuti druge zemlje u regiji, posebice Saudijsku Arabiju, da krenu istim putem. A to bi moglo izazvati opasnu utrku u nuklearnom naoružanju.
„Ako u ne tako dalekoj budućnosti klerikalni režim u Iranu može testirati nuklearno oružje, to bi preko noći umanjilo svaku moć koju Izrael i Amerika imaju u regiji“. Napisali su to Reuel Marc Gerecht i Ray Takeyh iz CFR-a u listopadu 2024. „Sjedinjene Države nikada nisu napale državu koja posjeduje nuklearno oružje. Dobra je pretpostavka da ni Izrael to neće učiniti.“
>Povijest sukoba: Iran i Izrael već desetljećima ratuju u sjeni
Izraelski napad bi mogao pogoršati situaciju
Nakon izvješća iz svibnja o naglom povećanju obogaćivanja uranija, Rafael Grossi iz IAEA-e upozorio je na moguće posljedice izraelskog napada. Takav bi napad, rekao je, mogao dodatno učvrstiti iransku odlučnost da izgradi nuklearno oružje ili se povuče iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
Američki dužnosnici poručili su da će Washington tražiti da Teheran potpuno demontira svoj nuklearni program. A ne samo da pristane na ograničenja u njegovom razvoju (kao što je to bilo 2015.). Međutim, mnogi stručnjaci za nuklearna pitanja smatraju da bi se Iran snažno usprotivio takvom dogovoru. Osobito zato što je njegov nuklearni program danas jedna od posljednjih poluga geopolitičkog utjecaja, s obzirom na to da su njegovi saveznici i oružane skupine znatno oslabljeni, piše Council Foreign Relations.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Council Foreign Relations
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.