Nizozemska danas ponovno izlazi na birališta nakon što je u lipnju pala vlada. Ovo su treći parlamentarni izbori u manje od pet godina, a predviđa se da nijedna stranka neće dobiti potrebnu većinu. U anekatama vodi Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa koja je i na posljednjim izborima osvojila najviše glasova.
Posljednji izbori održani su u studenom 2023. godine. Tad je desni PVV na čelu s Wildersom ostvario najveći uspjeh i osvojio najviše mjesta u parlamentu: 37 mjesta od mogućih 150. Iako je osvojio najviše glasova, Wilders nije postao premijer jer nije imao podršku partnera. Nakon dugih pregovora formirana je koalicijska vlada na čelu s Dickom Schoofom koja je pala u lipnju ove godine.
Zašto je pala vlada?
Nizozemska vlada raspala se u lipnju 2025. nakon što je Geert Wilders izašao iz vladajuće koalicije, a premijer Dick Schoof kralju Willemu-Alexanderu podnio je ostavku. Krhka koalicija raspala se zbog ilegalnih migracija.
>Zašto je pala nizozemska vlada i što stoji iza odlaska Wildersa?
Wilders je tražio hitnu podršku za plan od 10 točaka koji uključuje zatvaranje granica za tražitelje azila, vraćanje izbjeglica iz Sirije i zatvaranje skloništa za azilante. Predložio je protjerivanje migranata osuđenih za teška kaznena djela i pojačavanje graničnih kontrola. Nakon što njegovi zahtjevi nisu podržani, napustio je koaliciju.
Što je u fokusu?
Pitanje ilegalnih migracija i dalje je jedno od najvažnijih u Nizozemskoj. Ankete pokazuju da su tržište nekretnina, zdravstvo i imigracija na vrhu popisa prioriteta među nizozemskim biračima, piše Reuters. Gotovo dvije trećine birača žele odgovore na pitanje o nedostatku pristupačnog stanovanja, dok je zdravstvo jedna od bitnijih tema među starijim biračima.
Tko su glavni akteri?
Slobodarska stranka (PVV) na čelu s Wildersom ponovno vodi u anketama. U fokus svoje kampanje stavili su migracijska pitanja, moratorij na azil, ali i borbu protiv “poludjele woke ideologije”.
“Ovo je VAŠA zemlja! Nizozemska je puna i puca po šavovima”, najavili su u svom programu.
Wilders je predložio uštedu sredstava zatvaranjem granica, slanjem ukrajinskih izbjeglica muškog spola natrag u Ukrajinu i zaustavljanjem razvojne pomoći za financiranje energetskih i zdravstvenih beneficija. Ankete predviđaju da bi mogli osvojiti oko 34 mjesta u parlamentu (na zadnjim izborima dobili su 37 mjesta).
>Analiza: Pobjeda Wildersa u Nizozemskoj kao pokazatelj krize zapadne elite
U igru se vratila Christen-Democratisch Appel (CDA) koju predvodi Henri Bontenbal. CDA je na izborima 2023. pala na povijesno najnižu razinu, ali se vraća. U kampanji je obećala stabilnu vladu i pristupačno stanovanje. Trenutačno je izjednačena s GroenLinks-PVDA u anketama, a procjenjuje se da će obje osvojiti oko 15 % glasova, što je oko 23 mjesta u odnosu na trenutačnih 5 mjesta.
Zeleni i socijaldemokrati spojili su se u GroenLinks-PVDA na čelu s bivšim europskim povjerenikom za klimu Fransom Timmermansom. Obećali su pristupačnije stanovanje, čišći okoliš i pravedniju raspodjelu bogatstva. Prema anketama osvajaju oko 25 mjesta, koliko su dobili i na posljednjim izborima.
U igri je još liberalno-demokratska stranka D66 koja je u anketama trenutačno iznad VVD-a (strana bivšeg premijera Marka Ruttea). Obećaju izgradnju više kuća i veću potrošnju na obrazovanje. U anketama osvajaju oko 16 mjesta u odnosu na trenutačnih 9.
>Nizozemci pred važnim izborima: Pitanje migracija je ključno, a u tijesnoj utrci vodi desnica
Narodnu stranku za slobodu i demokraciju (VVD) i na ovim izborima predvodi Dilan Yeşilgoz. Stranka koju je prethodno vodio bivši premijer Mark Rutte zalagala se za porezne olakšice za poduzeća i dodatne obrambene troškove financirane smanjenjem socijalnog osiguranja. VVD je pod Yeşilgoz imao silazni trend, a stranka je na putu prema povijesnom porazu nakon što je već izgubila deset mjesta na prošlim izborima. U anketama osvajaju oko 15 mjesta u odnosu na trenutačnih 24.
Trenutačna vladajuća stranka NSC, prema anketama, trebala bi nestati iz Parlamenta, a druge stranke poput desničarske JA21 predviđaju da će osvojiti oko 8 % glasova, dok će se mnoštvo manjih stranaka kretati oko 2-3 posto.
Što dalje?
Birališta se zatvaraju u 21 sat. Mjesta se raspoređuju dijeljenjem ukupnog broja glasova s brojem mjesta. Svaka stranka koja dobije dovoljno glasova za barem jedno mjesto ulazi u parlament.
Nakon glasovanja, stranke će započeti razgovore o formiranju koalicije i osiguranju većine u parlamentu. Budući da nijedna stranka nikada ne dobije većinu glasova, Nizozemsku uvijek vode vladine koalicije, čije formiranje traje mjesecima. Ponovno se nazire teško formiranje vlade, jer je nekoliko vodećih stranaka već isključilo međusobnu suradnju, a biračko tijelo je uvelike podijeljeno, piše Reuters.
Ne postoji ograničenje koliko dugo može trajati formiranje vlade. Posljednja tri formiranja vlade trajala su više od 7 mjeseci. Rutteova posljednja koalicija postavila je rekord svih vremena s 299 dana između ožujka 2021. i siječnja 2022.
Ta se vlada raspala nakon samo dvije godine.
Kada kolacije potpišu sporazum, kralj službeno imenuje novi kabinet koji zatim predstavlja svoj program parlamentu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.