Prosvjedi protiv režima Aleksandra Vučića u Srbiji traju, gotovo neprekinuto, od početka studenog i ne jenjavaju puna tri mjeseca. Neposredan povod bio je pad nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru kada je poginulo 15 ljudi, a bunt je poprimio razmjere borbe protiv nedemokratskog režima Aleksandra Vučića. Na čelu su mu studenti, a u “protestima” im se svakodnevno pridružuju tisuće običnih građana Srbije. Prosvjedi su zasad prouzrokovali pad srbijanske vlade, a hoće li značiti i pad predsjednika Aleksandra Vučića znat ćemo u vremenu pred nama.
>Srbija i dalje blokirana u pristupnim pregovorima s EU
“Protesti” traju
Prosvjede u Srbiji predvode studenti koji su blokirali dobar dio visokoškolskih ustanova, a svakodnevno im se pridružuju i ostali građani koji blokiraju mostove i prometnice diljem Srbije.
Prosvjednici su istaknuli četiri glavna zahtjeva, a bez njihovog rješavanja, čini se, neće biti kraja prosvjedima.
Studenti zahtijevaju:
1) Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu
Nakon tragičnog urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu, gdje je smrtno stradalo 15 osoba, studenti zahtijevaju transparentnost i dostupnost svih relevantnih dokumenata vezanih za rekonstrukciju. Iako je Vlada Srbije objavila određenu dokumentaciju, studenti tvrde da ključni dokumenti još uvijek nedostaju.
>Vojnić pozvala Žigmanova da zatraži sjednicu srbijanske vlade zbog ciljanja Hrvata
3) Odbacivanje optužbi protiv uhićenih i privedenih studenata: Traže obustavu kaznenih postupaka protiv studenata i mladih koji su bili uhićeni ili privedeni tokom prosvjeda koji su uslijedili nakon nesreće na željezničkoj stanici.
4) Povećanje proračunskih izdvajanja za visoko obrazovanje: Zahtijevaju povećanje sredstava za državne fakultete za 20%, kako bi se unaprijedili uvjeti studiranja i podržao razvoj obrazovnih institucija.
Režim odgovara nasiljem i prozivanjem Hrvatske
U prorežimskim se medijima svakih nekoliko dana pojavljuje “navodno provjerena informacija” da iza prosvjeda stoji Hrvatska, ali i ostale “strane sile”.
Osim difamacijske kampanje režim na mirne prosvjednike šalje neoznačene “batinaše” koji prosvjednike tuku, a česta su i zabijanja automobilima u prosvjednike.
Pala je vlada
Krajem siječnja srpski premijer Miloš Vučević podnio je na izvanrednoj konferenciji neopozivu ostavku, a to je dovelo i do pada cijele vlade.
Popustio je Vučević pred velikim prosvjedima, a neposredan povod bio je fizički napad na studenticu za kojeg se smatraju odgovornim članovi vladajuće Srpske napredne stranke. Nakon Vučevića na isti se korak odlučio i Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada.
Što će napraviti Vučić?
Nakon pada vlade Aleksandar Vučić najavio je da postoje dvije mogućnosti rješavanja političke krize.
Jedna od njih je sastavljanje nove vlade u zakonskom roku, a druga su izvanredni izbori. Odluka u kojem će smjeru krenuti Srbija očekuje se kroz desetak dana.
Za koga su strane sile?
Strane sile zasad šutke promatraju “događanja naroda” u Srbiji. Javnu podršku Vučiću zasad daju tek njegovi vjerni geopolitički partneri Vladimir Putin i Viktor Orban, a u medijima se spekulira i s potporom Njemačke, navodno zbog “kombinacija” s nalazištima litija.
>Vučić se u obraćanju javnosti ironično zahvalio ‘hrvatskim susjedima’ i Albancima u Prištini
Što dalje?
Krajnji ishod prosvjeda u Srbiji zasad se ne nazire, a popustiti nemaju namjeru ni prosvjednici, ali niti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Idući dani i tjedni bit će ključni za prosvjednike, mahom studente koji zasad nemaju formalnog vođu što ih čini, iz vizure režima, manje ranjivima i samim time opasnijima.
Tko u Srbiji nakon Vučića?
Iako prosvjedi u načelu nemaju politički predznak jasno je da idu u prilog srpskoj oporbi koja je već godinama rascjepkana i debelo u sjeni vladajuće Srpske napredne stranke. Kad jednog dana, milom ili silom ode Aleksandar Vučić, tron će zauzeti netko drugi, a tko će to biti zasad je nejasno.
Na mjesto Vučića pretendira nekoliko kandidata. Tu su:
Dragan Đilas iz stranke Slobode i pravde bivši je gradonačelnik Beograda i iskusan političar koji se još kao student borio protiv režima Slobodana Miloševića. Đilas je predsjednik stranke Sloboda i Pravda (SSP).
Savo Manojlović još je jedan oporbeni lider kojeg se spominje u kontekstu dolaska na vlast. U centar pažnje javnosti došao je kao jedan od organizatora prosvjeda protiv iskopavanja Litija krajem 2021, a 2024. pri je put izašao na izbore i to u Beogradu. Njegov pokret “Kreni promijeni” ostvario je tada najbolji opozicijski rezultat u glavnom gradu Srbije.
Dobrica Veselinović, bio je kandidat za gradonačelnika koalicije Biramo Beograd i jedan je od lidera Zeleno-lijevog fronta. Dobro kotira u lijevom biračkom tijelu, ali to mu nije dovoljno.
Osim njih spominju se još bivši ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, bivši veleposlanik Srbije u Crnoj Gori Zoran Lutovac…
>Društvo logoraša: Prosvjedi podrške srbijanskim studentima izraz su jugonostalgije
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.