Na današnji dan 24. travnja 1918. dogodila se prva tenkovska bitka u svjetskoj povijesti. Premda su tenkovi bili u Prvom svjetskom ratu u upotrebi još od 1916., u svim prijašnjim okršajima borili su se protiv drugih rodova vojske, a ne protiv protivničkih tenkova. Tek na današnji dan došlo je do prvog sukoba dvaju suprotstavljenih skupina tenkova – britanskih tipa Mark IV i njemačkih tipa A7V.
Ova bitka odigrala se u sjevernoj Francuskoj kada su Nijemci napali Britance sa 13 tenkova, no bili su prisiljeni povući se sa bojišnice.
Kao vojno sredstvo tenk se prvi puta pojavio u I. svjetskom ratu i služio je razbijanju rovovskog načina ratovanja. U II. svjetskom ratu tenkovi su, uz avijaciju napravili, potpunu taktičku i strategijsku promjenu ratovanja i stvorili doktrinu munjevitog ratovanja (njem. Blitzkrieg) uz pomoć koje su Nijemci od 1939. (Poljska) do 1941. osvojili gotovo cijelu Europu. Osobito iznenađenje i šok za svijet bio je poraz francuske vojske kada su se njemačke teške oklopne snage zabijale u francusku obranu i uz zračnu potporu je doslovno pregazile. Još je veće čuđenje bilo što je francuska vojska u tenkovskoj snazi bila jednaka ili čak superiorna njemačkim snagama i u kvaliteti i kvantiteti, ali je držala linijsku obranu gdje su tenkovi bili samo potpora pješaštvu. Mješoviti i munjeviti oklopno-pješadijski napadi uništili su francuske linije. Općenito, u ovom velikom ratu oklopna sredstava postala su ključna za prevlast na bojištu, pa je i njihov razvoj tekao strelovito.
Oklopna nadmoć Srba i JNA i Domovinskom ratu
U Domovinskom ratu prevlast JNA i Srba nad Hrvatima je u početku rata bila je apsolutna. Hrvatska nije imala nijedno oklopno vozilo, osim nekoliko sklepanih po tvornicama i radionicama. MUP je posjedovao svega nekoliko transportera za prijevoz policajaca i specijalaca. JNA je od oklopnih vozila posjedovala 1850 srednjih tenkova, 240 izvidničkih oklopnih vozila, 490 bojnih vozila pješaštva i 500 oklopnih transportera. Sve je to stavljeno na raspolaganje projektu Velike Srbije i ta golema sila napala je našu domovinu. S vremenom, osvajanjem vojarni i u borbama, Hrvati su došli do jednog broja oklopnog naoružanja, ali su do kraja rata ostali inferiorni u tom vrlo bitnom segmentu ratovanja. Tako se procjenjuje da je pred Oluju HV imala 350 tenkova, a samo srpska vojska sa okupiranih područja Hrvatske (tzv. SAO Krajina) oko 400 tenkova.
Ipak, taktičko-strategijski i motivacijski na kraju rata HV je uspjela i s manjim brojem tenkova potpuno pregaziti tada već demoraliziranu srpsku vojsku koja je od 1992. doživljavala poraz za porazom i Oluju dočekala u strahu i panici od vrhunski motivirane Hrvatske vojske. Pad Knina i silazak hrvatskih tenkova preko Dinare prema leglu četničke pobune i projekta Velike Srbije u Hrvatskoj značio je kraj srpske okupacije i terora nad nevinim stanovništvom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: Bundesarchiv, Bild
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.