Čović: ‘Odredbe izbornog zakona BiH diskriminiraju i manjine i konstitutivne narode’

Diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina, ali i konstitutivnih naroda u izbornom procesu u BiH tipičan su primjer kršenja temeljnih ljudskih prava i takvo se stanje mora promijeniti kroz prilagodbe izbornog zakona, prije svega one vezane za odluke domaćih, ali i međunarodnih sudova, izjavio je u ponedjeljak u Ženevi predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović na 37. zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a.

U govoru čiji je sadržaj medijima dostavljen iz sjedišta Predsjedništva BiH u Sarajevu, Čović je naveo kako vlasti Bosne i Hercegovine žele ukloniti svaku diskriminaciju i ugrožavanje ljudskih prava jer je to pretpostavka pomirenja nakon teških ratnih trauma, ali i unutarnje stabilnosti države.

Podsjećajući kako je načelo nediskriminacije ugrađeno u ustav BiH kao i na to da je zemlja usvojila sveobuhvatni zakon o sprječavanju svih oblika diskriminacije Čović je istaknuo nužnost izmjena izbornog zakona kako bi se takve obveze i realizirale.

“Izborni zakon BiH je diskriminatoran prema manjinskim zajednicama, čije pripadnike onemogućava u kandidiranju ili davanju mogućnosti da budu izabrani na pozicije u Predsjedništvu BiH i gornjem domu parlamenta koje su rezervirane za pripadnike konstitutivnih naroda. Istodobno neustavne odredbe izbornog zakona narušavaju simetriju u pravima između konstitutivnih naroda države BiH stavljajući ih u nejednaku poziciju u smislu mogućnosti izbora svojih političkih predstavnika, čime se ograničava i ugrožava njihova ravnopravnost u sudjelovanju i suodlučivanju unutar institucija sustava”, kazao je Čović u Ženevi.

Iako je pitanje izbornog zakonodavstva i njegove ustavnosti unutarnje pitanje, Čovićevo je stajalište da ga je važno sagledati i razumjeti iz perspektive ljudskih prava kako bi se unapređenjem vladavine prava i ključnih demokratskih procesa stvorio ambijent bitan za zaštitu ljudskih prava i spriječilo njihovo kršenje.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH kazao je i kako je BiH u cijelosti spremna dati doprinos borbi protiv radikalizma i ekstremizma, ali je upozorio i na činjenicu kako se BiH našla u središtu migrantske krize, što je izazov s kojim se još mora nositi u suradnji s drugim državama.

“BiH je odnedavno postala migracijska ruta i spremni smo pomoći jer je to naša i moralna obveza, no to, na žalost, nije dovoljno za rješavanje onoga što bi se moglo dogoditi ako naša društva ne djeluju zajedničkim snagama”, kazao je Čović.

Izvor: Hina/gs