Predvodnica mianmarskog demokratskog pokreta Aung San Kyi odražala je govor na komemoraciji za pokojnog mianmarskog demokratskog aktivistu Win Tina. Win Tin, 85. Win Tin proveo je u zatvoru 20-godina i postao politički zatvorenik sa najduže izdražavanom zatvorskom kaznom nakon što je vojnu huntu izazvao osnivanjem Nacionalne lige za demokraciju (National League for Democracy (NLD).
Aung San Suu Kyi (čita se: Aun San Su Ći) (Yangon, 19. lipnja 1945.) – mijanmarska (burmanska) političarka i aktivistica. Dobitnica je nagrade Saharov za slobodu govora 1990., te Nobelove nagradu za mir 1991. godine za nenasilnu borbu u prilog demokraciji i ljudskim pravima.
Njeno ime je izvedenica od imena njenog oca (Aung San), majke (Kyi) i bake (Suu). Njen otac Aung San smatra se ocem moderne mijanmarske vojske. Pregovarao je s Britancima 1947. godine o osamostaljenju Mijanmara. Iste godine ubijen je u atentatu. Slijedeće godine, Mijanmar je proglasila neovisnost.
Njena majka postala je veleposlanica u Indiji. Slijedila je majku i školovala se u Indiji. Studirala je od 1967. na Sveučilištu u Oxfordu filozofiju, znanost i ekonomiju. Tu je upoznala svog budućeg supruga Michaela Arisa, koji je studirao tibetansku civilizaciju. Imali su kćer i dva sina. Nekoliko godina radila je u New Yorku u Ujedinjenim narodima. Tamo se bavila ekonomskim pitanjima. Živjela je i u Londonu jedno vrijeme, dok se nije vratila u Mijanmar 1988., kako bi se brinula za bolesnu majku.
Iste godine, ostavku je podnio dugogodišnji čelnik vladajuće Socijalističke stranke, general Ne Win, što je dovelo do masovnih demonstracija i želje za demokratizacijom države. Demonstracije su nasilno ugušene, a na vlast je došla vojna hunta. Aung San Suu Kyi, pod snažnim utjecajem Gandhijeve filozofije nenasilja [2] ušla je u politiku kako bi se pokrenuo proces demokratizacije. Vladajuća vojna hunta protivila se njenom djelovanju pa je završila u kućnom pritvoru 1989. Bila joj je ponuđena sloboda ako napusti zemlju. Ona je to odbila. Na općim izborima 1990., uvjerljivo je pobijedila “Nacionalna liga za demokraciju”, na čelu s Aung San Suu Kyi. Vojna hunta poništila je izbore i odbila predati vlast. To je dovelo do međunarodne osude hunte.
Aung San Suu Kyi dobila je Nobelovu nagradu za mir 1991. godine za nenasilnu borbu u prilog demokraciji i ljudskim pravima. Nagradu su u njeno ime primili njeni sinovi. Iznosu od 1,3 milijuna dolara, koliko je iznosila novčana nagrada namijenila je za razvoj zdravstva i obrazovanja stanovnika Mijanmara. Godinu dana prije Europski parlament dodijelio joj je nagradu Saharov.
Iz kućnog pritvora puštena je u srpnju 1995. Tada joj je poručeno, da se neće moći vratiti, ako napusti zemlju. Ostala je u zemlji i nije se viđala sa suprugom, koji je živio u Londonu i umro 1999. godine. Nije mu dopušten dolazak u Mijanmar usprkos apelima UN-a i pape Ivana Pavla II.
U rujnu 2000., opet je završila u kućnom pritvoru. Nakon niza pregovora pod vodstvom Ujedinjenih naroda puštena je u svibnju 2002. U svibnju 2003., uhićena je i tri mjeseca je zatvorena na nepoznatoj lokaciji, nakon čega je vraćena u kućni pritvor.. U posljednjih 21 godinu, u pritvoru je provela 15.
Izvor: Narod.hr/Agencije
Photo: FAH
