Na nedjeljnoj molitvi Anđeo Gospodnji, papa Franjo je izrazio zabrinutost zbog nastavljanja rasta napetosti u Nikaragvi, gdje vlada nameće daljnja ograničenja lokalnoj Crkvi.
Riječima punim boli papa Franjo je na nedjeljnoj molitvi Anđeo Gospodnji progovorio o događajima posljednjih tjedana u Nikaragvi, gdje su Crkva, njezini svećenici i biskupi, mediji i nevladine organizacije na meti niza uznemirujućih i progoniteljskih akcija jer se sumnjiče da podržavaju protivnike sandinističke vlade Daniela Ortege:
Monseñor Alvarez @DiocesisdeMat el pueblo está con su obispo! @traficoni @nicaperiodista @denunciasNicar2 @Laura_Ch @AlianzaCivicaNi @BiancaJagger @Almagro_OEA2015 @Laura_Ch @NICACAJUN pic.twitter.com/LIuXicq9hR
— Maria Asuncion Moreno (@marimorecas) August 20, 2022
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Pratim pažljivo, sa zabrinutošću i tugom, situaciju u Nikaragvi, koja uključuje i ljude i institucije”, izjavio je Papa, dodavši: “Želio bih izraziti svoje uvjerenje i nadu da se, otvorenim i iskrenim dijalogom, još uvijek može pronaći osnova za miran suživot pun poštovanja.”
> Daniel Ortega peti put prisegnuo za predsjednika Nikaragve – supruga mu potpredsjednica
Papa je potom zazvao zagovor Bezgrješne Marije, “Purísime” tako drage narodu Nikaragve: “Molimo Gospodina, po zagovoru Prečiste, da nadahne srca svih.”
Patnja Crkve u Nikaragvi
Kako je objavio Vatican News, dijalog, poziv na poštovanje i molitva: ovo je apel pape Franje, koji pridružuje svoj glas glasu međunarodnih institucija i crkava Amerike i Europe zabrinutih onim što se događa. U Nikarakvi je zabranjen rad katoličkim radijskim emisijama, zaustavljen rad nevladinih udruga, protjerana je iz zemlje Družba sestara Majke Terezije i obustavljene su mnoge crkvene aktivnosti, uhićeni su svećenici, a posljednje – prošlog petka navečer – prisilno je udaljen, u kućni pritvor, biskup biskupije Matagalpa, Rolando Álvarez. Biskup je s nekoliko svećenika i laika bio zatvoren pod nadzorom u biskupijskoj kuriji od početka kolovoza.
Policija tvrdi da je biskup pokušao organizirati nasilne skupine i poticao djela mržnje kako bi destabilizirao vladu. Biskup Álvarez također je isprva pokušao moliti na ulici, noseći euharistiju u monstranci, ali su ga zaustavili policajci. “Želimo vršiti Božju volju, u njegovim smo rukama”, napisao je 55-godišnji prelat u tweetu dok je još bio u Matagalpi. Danas mu je zdravlje narušeno, iako je njegov moral i dalje jak. U Managui je mogao vidjeti svoju obitelj i susresti potpredsjednika Biskupske konferencije, kardinala Leopolda Brenesa, koji je s njim dugo razgovarao.
Apeli međunarodne zajednice
Stanje biskupa Matagalpe, zatvaranje svećenika i laika koji su bili s njim, te društvene napetosti u zemlji, također su izazvali zabrinutost međunarodne zajednice. Ujedinjeni narodi izrazili su zabrinutost zbog ozbiljne “opstrukcije demokratskog i građanskog života” u Nikaragvi, dok su Organizacija američkih država (OAS) i Međuamerička komisija za ljudska prava (IACHR) upozorili na “progon” i “kriminalizaciju .” Svi oni pozivaju Orteginu vladu da zaštiti univerzalna ljudska prava i vrati slobodu onima koji su pritvoreni.
U brojnim porukama koje stižu s biskupskih konferencija diljem svijeta, postoji i poziv – koji je u nedjelju ponovio papa Franjo – na molitvu, te na prepoznavanje temeljnog svjedočanstva vjere. Nedavno su i kubanski biskupi, zajedno s panamskom i venezuelanskom biskupskom konferencijom podigli svoj glas u istom smislu.
Biskup Álvarez je sam izrazio povjerenje u molitve svih u ovoj teškoj situaciji. “Svjestan sam da je molitva snaga kršćanina”, rekao je, prema izvješćima lokalnih medija, te pozvao “da nastavimo moliti Krista da posreduje i bdije nad ovim njegovim malim stadom.”
Izvor: narod.hr/Vatican News
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.