“Ako se nastavi ruska agresija i bombardiranje Ukrajine, iz zemlje bi moglo otići pet milijuna ljudi”, rekao je visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell, navodi Reuters.
“Moramo se pripremiti za prihvat pet milijuna ljudi. Moramo mobilizirati i pripremiti resurse Europske Unije kako bi pomogli zemljama u koje će ljudi stići”, poručio je.
“Trebat će nam više škola, više prihvatnih centara, više svega”, rekao je.
Borrell je također obećao da će više proučiti potrošnju pomoći EU-a u zemljama koje su diplomatski podržale Rusiju ili su se suzdržale od kritiziranja invazije Moskve na Ukrajinu.
Zbog ruske invazije dramatično raste broj izbjeglica iz Ukrajine
Do sada je oko 129.000 ljudi pobjeglo je iz rata u Poljsku, priopćilo je u nedjelju poljsko ministarstvo unutarnjih poslova, u usporedbi sa 106.000 ljudi dan prije. Ukupan broj izbjeglica iz Ukrajine u Poljskoj sada iznosi 922.000 i raste.
Ukrajinci su također pobjegli u Rumunjsku, Slovačku i Moldaviju. UN je procijenio da je oko 1,5 milijuna ljudi već pobjeglo u Europu, dok upozorava da bi čak 4 milijuna ljudi moglo doći, što bi daleko nadmašilo migrantsku krizu u EU 2015., kada je oko milijun ljudi pobjeglo u Europu uglavnom iz Sirije.
Oni koji su pristigli u Poljsku odvedeni su u improvizirana skloništa u školama i gimnazijama,dobili su hranu, proveli su tamo dan ili dva, a zatim su ukrcavani u besplatne vlakove ili autobuse kako bi otišli dublje u Poljsku ili drugdje u Europu.
O izbjeglicama su se brinule lokalne skupine volontera, uključujući liječnici, vatrogasci, časne sestre i izviđači. Vidite obične Poljake kako stoje na granici s natpisima poput ‘Mogu ugostiti obitelj na dva tjedna’ ili ‘Mogu vas odvesti u Varšavu’, rekao je Chris Melzer, glasnogovornik UNHCR-a.
Njemački mediji također su izvijestili da je oko 10.000 ukrajinskih izbjeglica dnevno počelo pristizati u Berlin, prenosi euobserver.com. Egzodus dolazi dok Rusija nastavlja žestoku vatru po civilnim područjima ukrajinskih gradova u taktici koja podsjeća na opsadu Groznog u Čečeniji 1999. godine. Istodobno, Kremlj nastavlja izdavati prijeteća upozorenja protiv zapadne intervencije.
Zabrana uvoza ruske nafte?
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će zapadne sile pokušati nametnuti zonu zabranjenog leta što bi imalo “katastrofalne posljedice ne samo za Europu nego i cijeli svijet”.
Također je rekao da su ekonomske sankcije “slične objavi rata”, dok rusko ministarstvo vanjskih poslova zahtijeva od Zapada da “prestane slati oružje” u Ukrajinu.
Nametanje zone zabrane letova zahtijevalo bi od NATO-a da napadne rusku protuzračnu obranu duboko unutar Rusije i Bjelorusije, a NATO strahuje da bi to moglo izazvati nuklearni sukob.
Tijekom posjeta to regiji, američki državni tajnik Antony Blinken odbacio je novinarska pitanja o tome kako bi Zapad mogao odgovoriti na sve snažnije pozive Ukrajine da uvede zonu zabrane letova.
“Razgovaramo s našim europskim partnerima i saveznicima kako bismo na koordiniran način razmotrili mogućnost zabrane uvoza ruske nafte, istovremeno osiguravajući da još uvijek postoji odgovarajuća opskrba naftom na svjetskim tržištima”, rekao je Blinken tijekom posjeta Moldaviji.
No, jedan anonimni diplomat EU ističe da bi SAD za to morao natjerati OPEC, svjetski naftni kartel, da poveća proizvodnju ili da oslobodi naftu iz vlastitih strateških rezervi. “Bez toga bi zabrana nafte u Rusiji bila teška”, dodao je.
Izvor: narod.hr/euobserver.com
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.