Vrček: Slave Amerikanci i Kanađani – više nema insekticida!

Poznati i zloglasni insekticidi, poput lindana i endoslufana, nestali su iz atmosfere iznad Velikih jezera. Kanađani i Amerikanci slave tu vijest jer su godinama bili izloženi i ugroženi štetnim djelovanjem tih agrokemikalija. Gotovo četvrt stoljeća američki i kanadski znanstvenici prate sudbinu mnogih insekticida u zraku, a ove su godine profesori sa sveučilišta u Indijani objavili rezultate o eliminaciji insekticida u zračnom prostoru Chicaga, Detroita, Toronta… (Environ. Sci Technol. 2023, 57, 2199), piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Mlađa braća DDT-a

Anemija, srčanožilni i neurološki poremećaji u ljudi bili su zdravstvena cijena zaštite poljoprivrednih usjeva. Lindan, njegovi derivati i endosulfan pripadaju skupini endokrinih disruptora, odnosno hormonskih otrova, teško se razgrađuju u okolišu pa se nakupljaju, onečišćuju podzemne i površinske vode, zrak i ljudska tijela. To su organoklorni spojevi – mlađa braća razvikanoga DDT-a.

Stockholmska zabrana

Razlog nestanka triju postojanih onečišćivala vrlo je jednostavan: lindan, njegovi derivati i endosulfan zabranjeni su prije 10, 15 odnosno 20 godina. Stockholmskom konvencijom o postojanim organskim onečišćivačima iz 2004. godine zabranjena je globalna proizvodnja i uporaba tih agrokemikalija pa je, eto, bilo potrebno koje desetljeće za prvu dobru vijest.

Ovaj primjer ohrabruje jer pokazuje da se pravodobnom i ispravnom regulacijom kemikalija na tržištu može umanjiti ili spriječiti izloženost ljudi pesticidima, prehrambenim ili plastičnim aditivima, ispušnim plinovima spalionica, hormonskim otrovima…

Učinak skakavca

Loša je vijest pak što u zraku i dalje lebde mnogi drugi pesticidi, uključujući DDT, heksaklorobenzen, klordan… Neke su kemikalije jednostavno otpornije na biološku ili (foto)kemijsku razgradnju, pa se dulje zadržavaju u atmosferi, u vodi i u tlu. Mnoga su poljoprivredna zemljišta doslovno natopljena arsenalom pesticida, a kada se tlo ljeti zagrije, dio pesticida hlapi i zračnim se strujama nakuplja u hladnijim područjima. To se zove učinak skakavca, kakav je pogodio i Velika jezera na graničnom području Sjedinjenih Država i Kanade.

Druga loša vijest

Lindan se, ipak, i dalje upotrebljava – što je druga loša vijest, ali »samo« u farmaceutske svrhe. Iako se više ne upotrebljava u zaštiti bilja na poljima, neki ljudi još primjenjuju lindan kao sredstvo protiv ušiju. O njegovu toksičnom profilu najbolje govori tragedija koja se dogodila prije petnaestak godinu u Neumu, kada je baka, iz neznanja, otrovala svoje unuke popularnim gamacidom. Jedno je desetogodišnje dijete umrlo.

Kemijski napad

Američki znanstvenici tvrde da će za pet godina koncentracija lindana i endosulfana biti ispod razine koju je moguće mjeriti modernim analitičkim instrumentima. No uvijek postoji opasnost i vjerojatnost da će se prazan prostor popuniti novim i novim pesticidima. Novi pesticid, jasno, ne podrazumijeva manju toksičnost. Agrokemijska industrija, poput Bayera ili Pioneera, velik dio poslova i zarade temelji upravo na kemijskom ratu protiv nametnika i korova. Poljoprivreda koja se temelji na monokulturama i plantažama nije moguća bez masovne uporabe kemikalija, a prijetnje populacijskom bombom samo pojačavaju »kemijske napade« na polja i oranice.

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Izvor: narod.hr/Glas Koncila