Vrček: Ekološka cijena brige o psima

Higijena kućnih ljubimaca ubija pčele, ali i ptice. Posebno ptice pjevice. U najnovijoj je studiji pokazano da mnogi insekticidi koji se rabe za zaštitu od buha i krpelja, kod pasa i mačaka, završavaju u okolišu (Sci. Tot. Env. 2025, 964, 178439). Engleski su i švicarski znanstvenici otkrili kako se štetne kemikalije iz šampona, sprejeva ili ogrlica natopljenih insekticidima nakupljaju u gnijezdima i košnicama: tiakloprid, permetrin, acetamiprid, ivermektin, deltametrin i petnaestak drugih pesticida, piše Valerije Vrček u kolumni za Glas Koncila. 

Što je zabranjeno poljoprivredniku, nije veterinaru

Baš u svakom gnijezdu istraživači su pronašli fipronil, insekticid koji je zabranjen u poljoprivredi prije dvanaest godina, ali se još nalazi u mnogim komercijalnim preparatima za zaštitu kućnih ljubimaca. Također imidakloprid, neonikotinoidni insekticid, koji je zabranjen u Europskoj uniji prije sedam godina, uredno se rabi za njegu dlakavih četveronožaca.

Ono što je zabranjeno u poljoprivrednim apotekama dopušteno je, eto, u veterinarskim stanicama. Štoviše, većina se insekticidnih preparata za pse i mačke prodaje bez veterinarskoga recepta. Ali i bez dozvole ekologa. Na uputi o primjeni često piše: »O rizicima i nuspojavama posavjetujte se s veterinarom.«

>Vrček: Zlatna koka polimerne industrije

Pretjerana briga, velik profit

Vrlo je čest slučaj da veterinari propisuju kemijsku zaštitu za pse i mačke iako životinje nemaju buhe, uši ili krpelje. Taj preventivni tretman nema smisla, ali klinikama za životinje osigurava dodatnu zaradu.

Dave Goulson, profesor biologije na sveučilištu u Sussexu i autor studije, upozorava: »S obzirom na ozbiljnost ekološkoga onečišćenja koje uzrokuju veterinarski preparati, trebalo bi prestati s njihovom preventivnom uporabom. Pa ne tretiramo ni vlastitu djecu ako nemaju gnjide na vlasištu. Mislim da je promocija veterinarske preventive obična želja za profitom.«

>Vrček: Veći bruto domaćega proizvoda – više šećeraša?

Kolaps pčela zbog psa?

Isti profesor podsjeća da se u jednom jedinom tretmanu povećega psa rabi količina imidakloprida koja je dovoljna da izazove pomor 25 milijuna pčela. Procjenjuje se da oko osamdeset posto kućnih ljubimaca barem jednom godišnje prolazi »terapiju« insekticidima (Companion Animal 2022, 27, 12).

S obzirom na to da u Ujedinjenom Kraljevstvu, u kućama i stanovima, živi više od 20 milijuna pasa i mačaka, radi se o ozbiljnoj prijetnji staništima pčela i ptica. Za razliku od insekticida koje poljoprivrednici rabe isključivo na poljima, insekticidi na dlakavim ljubimcima nisu statični, nego »pokretljivi«. Insekticidima tretirani psi i mačke linjaju se, a dlačni se pokrivač ispušta po gradskim parkovima, šetalištima, šumarcima…

Čoporom protiv jata i roja

U Hrvatskoj ima više od milijun pasa i mačaka, daleko više nego novorođenčadi, djece, svih maloljetnika zajedno. S obzirom na sve veći broj kućnih ljubimaca po gradskim parkovima, može se očekivati potpuni ili postupni nestanak i dislokacija malih ptica, kosova, sjenica, zeba… Na taj način ptice pjevice i ptice gnjezdarice prisilno postaju ptice selice. Čini se, posebno u području Zagreba, da su jedino vrane otporne na djelovanje malih količina insekticida!

Najnoviji znanstveni podatci otkrivaju paradoks prema kojemu ljubitelji životinja svojom brigom o njihovu zdravlju ugrožavaju stanište i životni prostor drugih živih bića. Dlakave dijelove pasa i mačaka ptice redovito upotrebljavaju kao omekšivače za svoja gnijezda. No kada su te dlake vektori za djelovanje insekticida, dolazi do povećane krhkosti ljuske jajeta i do mortaliteta malih ptića. Kućna apoteka za kućne ljubimce tako postaje prijetnja leglu u gnijezdu i roju u košnici.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Izvor: narod.hr