Nakon sastanka u Bruxellesu, održanom uz posredovanje visokih dužnosnika Europske unije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti izrazili su spremnost da implementiraju europski prijedlog. Složili su se da je to okvir za daljnje pregovore o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
Pet sati trajao je sastanak predsjednika Srbije i Kosova. Obje su se zemlje složile da je sporazum koji predlaže Europska unija put prema normalizaciji odnosa.
– Ovaj je sporazum prije svega za građane Kosova i Srbije, nije za EU. U njemu se navodi da se ljudi mogu slobodno kretati između Kosova i Srbije koristeći se vlastitim, međusobno priznatim putovnicama, osobnim iskaznicama i registarskim pločicama. To podrazumijeva da ljudi mogu studirati i raditi u obje zemlje i da se pritom ne postavlja pitanje gdje su izdane diplome, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Glavni kamen spoticanja bila je zajednica srpskih općina
Međusobno priznanje dokumenata, putovnica i nacionalnih simbola značilo bi da se Srbija prema Kosovu mora odnositi kao prema suverenoj državi. Srbijanski predsjednik ističe da su razgovori bili teški, a glavni kamen spoticanja bila je zajednica srpskih općina.
– Mislim da gospodin Kurti nije bio spreman da to prihvati sada, a da li će u budućnosti, vidjet ćemo. Mislim, u svakom slučaju nadam se, da je moguće da postižemo nekakve kompormise, ali se plašim da možemo da ostanemo zaglavljeni u nečemu što je odavno potpisano i što je odavno trebalo da bude ispunjeno, rekao je Aleksandar Vučić u Bruxellesu.
Kosovski premijer Albin Kurti razočaran je zbog toga što današnji usmeni dogovor nije ovjekovječen potpisima.
– Ovo je sporazum simetrije, dobrosusjedstva i suradnje u budućnosti, uvijek na demokratski i europski način. Nisam ništa potpisao jer druga strana nije bila spremna potpisati. Izrazio sam volju i interes da potpišem ovaj tekst, ali druga strana nije bila spremna, iako je pristala, izjavio je Kurti.
Dijalog se nastavlja. Sljedeći sastanak na relaciji Beograd – Priština održat će se 18. ožujka u Sjevernoj Makedoniji.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak najprije su odvojeno razgovorali s premijerom Kurtijem, a potom i s Vučićem. Oko 18 sati počeo je zajednički sastanak.
Bio je to jedan od najvažnijih sastanaka od početka dijaloga između Srbije i Kosova, koji se pod pokroviteljstvom EU-a vodi još od 2011. godine.
U Bruxellesu boravi i posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, koji je već razgovarao s Vučićem, a predviđen je i sastanak s Kurtijem.
Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak drugačiji od ostalih, rekao je u petak visoki dužnosnik EU-a koji je želio ostati neimenovan.
Višegodišnji pokušaji
Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su u rujnu prošle godine pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.
Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.
Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.
Najtvrđi orah je uspostava zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. To je predviđeno sporazumom koji su dvije strane potpisale u Bruxellesu 2013. godine. Kosovska strana ne želi da ta zajednica općina bude nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Europska strana očekuje da će obje strane prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a, piše HRT.
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.