Administracija predsjednika Donalda Trumpa suočava se s kritikama zbog obustave financiranja ključnih inicijativa za istraživanje ruskih ratnih zločina u Ukrajini. Ova odluka ozbiljno ugrožava napore za dokumentiranje i procesuiranje zločina počinjenih tijekom ruske invazije.
Voditelj Humanitarnog istraživačkog laboratorija Sveučilišta Yale (HRL), Nathaniel Raymond, opisao je ovu odluku kao “katastrofalan udarac” za napore u dokumentiranju ratnih zločina, ističući da gubitak podataka pogoduje onima koji žele sakriti istinu.
Osim toga, postoji zabrinutost da administracija zanemaruje dugoročnu pravdu u korist kratkoročnog političkog uspjeha, što može oslabiti međunarodni pravni poredak. S druge strane, Trumpovi dužnosnici, poput glasnogovornice Tammy Bruce, tvrde da su prioritet humanitarni ciljevi, poput povratka otete djece, a ne samo kaznene mjere.
Povlačenje SAD-a može oslabiti međunarodni konsenzus o procesuiranju zločina agresije, što bi moglo imati posljedice za buduće sukobe. Na primjer, zemlje poput Kine mogu zaključiti da agresija ne nosi ozbiljne posljedice.
Prekid financiranja Humanitarnog istraživačkog laboratorija Sveučilišta Yale (HRL)
U veljači 2025. godine, američka vlada prekinula je financiranje šest projekata ukupne vrijednosti 89 milijuna dolara, koji su podržavali rad Ureda glavnog tužitelja Ukrajine. Ovi projekti obuhvaćali su očuvanje dokaza s bojišta, podršku žrtvama i modernizaciju pravosudnog sustava. Obustava je rezultirala otpuštanjem gotovo 40 pravnih stručnjaka koji su radili na ovim inicijativama.
Yaleov HRL, dio inicijative Conflict Observatory, od 2022. dokumentirao je masovne deportacije ukrajinske djece u Rusiju, što se smatra ratnim zločinom i potencijalnim genocidom prema definiciji UN-a. Laboratorij je koristio satelitske snimke, biometrijske podatke i analize otvorenih izvora za praćenje oko 30.000–35.000 otete djece.
U siječnju 2025., Trumpova administracija ukinula je financiranje ovog programa, što je izazvalo zabrinutost da su podaci možda izgubljeni ili ugroženi. Američko ministarstvo vanjskih poslova demantiralo je brisanje podataka, ali nije pojasnilo njihov trenutni status.
>SAD spreman priznati Krim kao dio Rusije u sklopu mirovnog sporazuma
Povlačenje iz međunarodnih tijela
SAD su se povukle iz Međunarodnog centra za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA), koji je dio Eurojusta, europske agencije za pravosudnu suradnju. ICPA je osnovan za prikupljanje dokaza i pripremu slučajeva protiv ruskih dužnosnika, uključujući Vladimira Putina, za zločin agresije. Ovo povlačenje označava odmak od američke podrške međunarodnim naporima za odgovornost.
Politico piše da je do ožujka 2025., ICPA koordinirala prikupljanje dokaza za preko 150.000 potencijalnih ratnih zločina, uključujući masakre civila, mučenja i deportacije ukrajinske djece. Centar je također podržao ICC-ove naloge za uhićenje Putina i Marije Lvove-Belove zbog nezakonite deportacije djece.
ICPA je osnovan u srpnju 2023. kao dio Eurojusta, agencije Europske unije sa sjedištem u Haagu, koja koordinira pravosudnu suradnju između država članica EU-a. Centar je uspostavljen kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. Djeluje u okviru Zajedničkog istražnog tima (JIT), koji uključuje Ukrajinu, šest država članica EU-a (Litvu, Poljsku, Estoniju, Latviju, Slovačku i Rumunjsku), ICC i Europol. SAD su se pridružile JIT-u 2022. kao ključni partner, pružajući financijsku, logističku i obavještajnu podršku.
ICPA je financirana kombinacijom proračuna EU-a i doprinosa pojedinih zemalja. Europska komisija osigurala je početnih 8,3 milijuna eura za rad Centra od 2023. do 2025. SAD su značajno doprinosile kroz State Department i USAID, posebno za obuku tužitelja, razmjenu obavještajnih podataka i tehničku podršku.
Privremeno obnavljanje financiranja
Trumpova administracija opravdala je ove poteze potrebom za smanjenjem “rasipničkog trošenja” američkih poreznih obveznika i fokusom na brzi mirovni dogovor između Ukrajine i Rusije. Administracija tvrdi da nastavak istraživanja ratnih zločina može ometati pregovore, jer bi optužbe protiv Rusije mogle produljiti sukob.
Nakon pritiska američkih zakonodavaca, u ožujku 2025. State Department je privremeno obnovio financiranje Conflict Observatoryja na šest tjedana kako bi se omogućio prijenos podataka o otetoj djeci Europskoj uniji (Europol) i ukrajinskim vlastima. Ovo je došlo nakon pisma 17 kongresnika, uključujući republikanca Dona Bacona, koji su izrazili zabrinutost zbog potencijalnog gubitka ključnih dokaza.
>Rubio o primirju u Ukrajini: SAD se povlači ako ne bude napretka
Reakcije međunarodne zajednice
Unatoč smanjenju američke podrške, međunarodna zajednica nastavlja rad na dokumentiranju i procesuiranju ruskih ratnih zločina. Švedska je obećala 2,4 milijuna eura za jačanje ukrajinskog pravosudnog sustava. Dok je Ujedinjeno Kraljevstvo dodijelilo dodatnih 4,5 milijuna funti za dokumentiranje i procesuiranje ratnih zločina.
Međunarodni kazneni sud (ICC): ICC je 2023. izdao naloge za uhićenje Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove, ruske povjerenice za prava djece, zbog nezakonite deportacije ukrajinske djece. Ovi nalozi i dalje su na snazi. Yaleov HRL pridonio je dokazima za šest ICC-ovih optužnica, uključujući one protiv ruskog generala Valerija Gerasimova i bivšeg ministra obrane Sergeja Šojgua. Međutim, Rusija nije potpisnica Rimskog statuta, što ograničava ICC-ovu jurisdikciju.
Eurojust i ICPA: Eurojust nastavlja koordinirati istrage kroz Zajednički istražni tim (JIT), osnovan 2022., koji uključuje Ukrajinu, šest država članica EU-a (Litvu, Poljsku, Estoniju, Latviju, Slovačku i Rumunjsku), ICC i Europol. JIT olakšava razmjenu dokaza. Podržava ukrajinske tužitelje koji su registrirali preko 150.000 ratnih zločina od 2022. ICPA, smješten u Eurojustu, fokusiran je na zločin agresije i financiran je od Europske komisije s početnih 8,3 milijuna eura. Nakon povlačenja SAD-a, Eurojust je potvrdio nastavak rada ICPA-e, naglašavajući važnost međunarodne suradnje.
Posebni sud: Vijeće Europe završilo je tehničke rasprave o osnivanju posebnog suda za zločine protiv Ukrajine, što bi moglo nadopuniti ICC-ove napore. Posebice za zločin agresije, koji ICC ne može procesuirati zbog ograničenja Rimskog statuta.
Nevladine organizacije: Centar za građanske slobode, dobitnik Nobelove nagrade za mir, dokumentirao je preko 81.000 mogućih ruskih ratnih zločina. Njegova čelnica, Oleksandra Matviichuk, naglašava da je pravda preduvjet za održivi mir. Upozorila je da bez odgovornosti Rusija može nastaviti koristiti ratne zločine kao strategiju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.