Na današnji dan 10. rujna 1898. ubijena je austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta (Sissi), žena Franje Josipa I. Ubio ju je zaluđeni talijanski ljevičarski anarhist i revolucionar Luigi Lucheni koji je prvotnu namjeru ubojstva talijanskog kralja Umberta promijenio ubojstvom carice Elizabete ‘jer mu se našla na putu’. Tako je austrijska carica i hrvatska kraljica postala žrtvom ljevičarskog terora koji je u 19. stoljeću odnio mnoge nevine živote od Španjolske do Moskve. Bila je obljubljena u narodu i bliska običnom čovjeku, te su za svojom kraljicom žalili i Hrvati.
Austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, poznatija kao Sissi, bila je supruga cara Franje Josipa I i miljenica javnosti. Ubio ju je na današnji dan 10. Rujna 1898. talijanski anarhist Luigi Lucheni, iz apsurdnog razloga.
On je, naime, pod utjecajem anarhističkih ideja, jednostavno želio ubiti nekog poznatog iz visoke klase, kako bi cijeli događaj dospio u novine. Prvotno je namjeravao ubiti talijanskog kralja Umberta, a kada je došao u Ženevu meta mu je bio francuski vojvoda od Orleansa, no budući da je ovaj promijenio raspored putovanja, Lucheni nije mogao doći do njega. Tada je Lucheni saznao da je u Ženevi carica Sissi, pa je odlučio ubiti nju umjesto vojvode. Sissi je bila pomalo buntovničke prirode pa je odbijala zaštitu policije i tjelesnih čuvara. Kad se ukrcavala na parobrod na Ženevskom jezeru, Lucheni se zaletio u nju i uspio ju probosti tankom oštricom. Ona nije primijetila da je ubodena zbog vrlo čvrsto stegnutog korzeta, pa je nastavila dalje i ukrcala se na parobrod. Tek je tada osjetila jaku bol u prsima. Naime, tanka oštrica je probola srce i dovela do krvarenja, koje se izvana nije vidjelo zbog zategnutosti korzeta.
Ubrzo je umrla, a Lucheni je uhićen. Na fotografijama uhićenja uočljivo je njegovo nasmijano lice. Naime, bio je sretan što je uspio ubiti nekoga iz vladajuće klase. Mržnja revolucionarnih anarhista i drugih (ekstremnih) ljevičarskih skupina je bila tolika da su osobita meta njihovih terorističkih čina bili plemstvo, svećenici i kršćani.
U suvremenom zapadnom svijetu se pod ekstremnom ljevicom obično smatraju pokreti koji se ideološki svrstavaju uz anarhizam, komunizam, anarhokomunizam, boljševizam, staljinizam, trockizam, maoizam, kastroizam, titoizam te, u manjoj mjeri, feminizam i politika zelenih. Kao jedan od povijesnih primjera ekstremne ljevice se često navodi zlokobno jakobinstvo u doba francuske revolucije.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr
Photo: Elizabeta Austrijska - Sissi na dan kada je okrunjena za ugarsku kraljicu 1867., foto: Emil Rabending /crop