Poljska nakon parlamentarnih izbora očekuje vjerojatnu smjenu vlasti koja znači i promjenu državne politike, ali je pitanje hoće li nova vlast biti stabilna i trajna, procjenjuje Goran Andrijanić.
Što se tiče predizbornih očekivanja, svi su jasno naglašavali da će biti prilično neizvjesno, analizira za Narod.hr Andrijanić, hrvatski novinar koji živi u Poljskoj.
“Nitko tu nije dolazio s nekom jasnoćom sigurno pobjeđujemo ili sigurno gubimo. Bilo je jasno da je situacija neizvjesna i da rezultati izbora mogu odvesti u ovom ili u onom smjeru”.
Dva iznenađenja
“Dogodila su se ipak dva iznenađenja”, kaže Andrijanić. Prvo je iznenađenje dobar uspjeh Trećeg puta, koalicije koju čine Poljska seljačka stranka (Polskie Stronnictwo Ludowe – PSL) i Poljska 2050 Szymona Hołownie, bivšeg televizijskog voditelja koji se počeo baviti politikom.
>Izlazne ankete u Poljskoj: PiS neće imati većinu, Tusk već najavio pobjedu
“Toj se koaliciji, koja je programski poprilično nelogična i skoro bih rekao nakaradna, predviđalo da će jedva ući u parlament”, podsjeća Andrijanić.
Heterogena struktura sastoji se u tome, pojašnjava, da su PSL predstavnici ruralne Poljske a Hołownia je predstavnik urbane mladeži i nekakvog desnog centra, iako su oni u posljednje vrijeme postali dosta progresivniji u smislu opsjednutosti ekologijom i nevladinom scenom.
Koalicijskim listama za ulazak u poljski parlament potrebno je osam posto, Trećem putu sva su istraživanja davala 8-9 posto eventualno, a dobio je 15 posto.
“To je sve iznenadilo, to je veliki povratak PSL-a i njegova predsjednika Władysława Kosiniaka-Kamysza, koji je iz situacije u kojoj je PSL u jednom trenutku imao možda 3-4 posto, možda najniže u povijesti poljske treće republike, naglo skočio”, pojašnjava Andrijanić.
“Drugo iznenađenje je jako loš rezultat Konfederacije (Konfederacja Wolność i Niepodległość – Konfederacija slobode i neovisnosti), jer su Konfederaciji predizborna istraživanja u jednom trenutku davala i 15 posto”, kaže Andrijanić.
>PiS sve dalje od ostanka na vlasti u Poljskoj, ne može naći koalicijske partnere
Napominje da su prognoze od 15 bile ljetos, s približavanjem izbora one su opadale, ali je Konfederacija “u za njih najpesimističnijim prognozama na bila nekih 11-12 posto. A dobili su nešto više od 7 posto”.
Potencijalni koalicijski partneri PiS-a loše prošli na izborima
To je pak, napominje Andrijanić, zakompliciralo situaciju samome PiS-u (Prawo i Sprawiedliwość – Pravo i pravičnost) jer, iako su iz Konfederacije prije izbora najavljivali da neće koalirati ni s kim jer se prikazuju kao neku treću opciju u odnosu na PiS i Građansku platformu (Platforma Obywatelska – PO), bilo je otprilike jasno ako Konfederacija ostvari dovoljno dobar rezultat da će dobiti ponudu od PiS-a da koalira. Ali to se nije dogodilo.
“Konfederacija sada odbija bilo kakvu suradnju s PiS-om, jer ta suradnja nije ni moguća, oni zajedno nemaju većinu u parlamentu. Ali po meni, da se dogodila situacija gdje bi te dvije liste zajedno imale većinu, unutar Konfederacije bi prevladao stav da treba s PiS-om koalirati”, tvrdi Andrijanić.
On smatra realnim da parlamentarnu većinu formiraju liste Građanske koalicije, koju čini Građanska platforma Donalda Tuska i još par stranaka Ljevice (Lewica) i Tećeg puta (Trzecia Droga – TD).
Andrijanić: Nova većina u parlamentu može vladati, ali je pitanje koliko dugo
Oni zajedno imaju većinu u parlamentu i Andrijanić procjenjuje da će to biti većina koja će vladati Poljskom, samo je pitanje koliko dugo.
“Ono što je sigurno, jest da će poljski predsjednik Andrzej Duda prvo ponuditi mandat za sastav vlade PiS-u, zato što PiS ima relativno najbolji rezultat. To je u tradiciji poljske demokracije da prvi mandat za sastavljanje vlade uvijek dobije ona lista koja je osvojila najviše glasova”, naglašava.
>Analiza Gorana Andrijanića: Sve neistine koje je Jutarnji list objavio o poljskim izborima
“Realno je sada reći da oni neće moći formirati većinu, oni bi eventualno mogli pregovarati s PSL-om, koji je dio koalicijske liste Trećeg puta i tamo su bili već neki signali da su spremni za pregovore, ali se to iz PSL-a kategorički odbilo”.
Andrijanić smatra da bi se eventualno mogao dogoditi scenarij koji bi otvorio neku perspektivu za PiS, a to je da unutar nove koalicije Ljevice, Građanske platforme i Trećeg puta nastanu razdori. A već sada postoje naznake razdora.
Naznake razdora u mogućoj vladajućoj koaliciji
“Primjerice, PSL odbija da u koalicijski ugovor stavi odredbu o legalizaciji abortusa do 12. tjedna. Taj imperativ gura Građanska platforma, to je vrlo važno da Građanska platforma, koja je dio Europske pučke stranke i formalno demokršćanska stranka, ona je u svojoj predizbornoj kampanji navela kao imperativ legalizaciju abortusa na zahtjev do 12. tjedna trudnoće. To je vrlo bitno. I Ljevica ga isto podržava u tome, ali je PSL rekao da to uopće ne želi u koalicijski ugovor”, pojašnjava Andrijanić.
U tom kontekstu on govori o stanovitim napuklinama, “vidim isto tako da se počinje pričati o socijalnim mjerama”.
Riječ je o socijalnim programima pod nazivom 500, a od Nove godine to je trebao biti 800+, gdje svako dijete u obitelji dobiva 500 zlota.
PiS je iskorijenio dječje siromaštvo u Poljskoj
“To je situacija koja je puno toga promijenila u Poljskoj, primjerice, dječje siromaštvo je iskorijenjeno. Građanska platforma je rekla da će to ostaviti, Ljevica je isto navela da će to ostaviti, ali izgleda da unutar Trećeg puta postoje glasovi da to ne žele ostaviti. Prije svega zbog Hołownie, koji je prije svega vrlo za slobodno tržište, liberalniji, a i PSL je nešto oko toga raditi probleme. Tako da tu postoje neki elementi mogućeg konflikta prilikom sastavljanja te koalicije”, kaže Andrijanić.
>Poljsku čekaju odlučujući izbori, ali i četiri referendumska pitanja; Andrijanić: Prijezir ljevice prema referendumu kao i u Hrvatskoj 2013.
Otvoreno je i pitanje budućeg predsjednika vlade, iako se cijelo vrijeme govorilo da će u slučaju pobjede oporbe na čelu vlade biti Donald Tusk.
“Sad se odjednom priča da to nije sigurno, spominje se da Kosyniak-Kamisz ima jako ambiciozne planove, da on želi biti premijer i sad je pitanje kako će se to sve dalje odvijati”.
Procedura sastavljanja nove vlade
“PiS će dobiti prvi mandat za sastavljanje vlade, pitanje je hoće li moći išta iz toga izvući, po meni to nije realno”, kaže Andrijanić i nastavlja: “Nakon toga će mandat za sastavljanje vlade dobiti te tri koalicijske liste odnosno Donald Tusk, to će sigurno trajati još 3-4 tjedna prije nego što nova vlada bude sastavljena”.
Nova politička konstelacija sigurno će se odraziti na važna politička pitanja, jer se Poljska na ovim izborima suočila s dvije potpuno različite vizije zemlje.
Dvije vizije Poljske, Tusk Andrijanića podsjeća na Plenkovića
“Jedna vizija Poljske je ta vizija Građanske platforme, gdje se intenzivno i blisko surađuje s centrima moći u Europskoj uniji, prije svega s Berlinom i Parizom i gdje se jednostavno suverenost promatra isključivo u kontekstu suradnje, u principu prodaje se suverenost”.
“Druga vizija jest suverena, jaka Poljska, koju PiS zastupa, koja ima jaka javna poduzeća, jako gospodarstvo, koja vodi suverenističku, suverenu gospodarsku i društvenu politiku”, pojašnjava Andrijanić, koji u tom kontekstu najavljuje i promjenu odnosa prema Bruxellesu.
“Sjećamo se, Tusk je bio predsjednik Europskog vijeća i on je čovjek koji ima jake veze u europskoj birokraciji, tu me malo podsjeća na našeg premijera, to je jednostavno čovjek koji će odigrati ono što se od njega bude tražilo”, tvrdi.
Sporni migracijski pakt
Prema Andrijanićevim riječima, prvo će nastati problem oko europskog migracijskog pakta.
“PiS je rekao da migracijski pakt ne dolazi u obzir, oni su čak bili spremni na blokiranje migracijskog pakta i tu prisilnu relokaciju migranata. Ono što je sasvim sigurno jest da će Građanska platforma to prihvatiti bez ikakvih problema”.
Andrijanić smatra zanimljivim i to što je na referendumu, koji se održavao zajedno s izborima, unatoč nedovoljnom broju birača, većina glasovala protiv migracijskog pakta.
Više od 90 posto glasača izjasnilo se protiv migracijskog pakta i prisilne relokacije migranata.
>Bivši šef poljske diplomacije: Migracijski pakt EU-a je ‘recept za europsko samoubojstvo’
“Točno je”, kaže Andrijanić, “referendum nije punovažan zato što nije imao 50 posto, ali unatoč tome to su milijuni ljudi. I taj referendum, unatoč tome što neće imati juridičku važnost, imat će apsolutno političku važnost i politički legitimitet”.
Osim što će se promijeniti odnos prema Bruxellesu, Andrijanić predviđam da će se sigurno promijeniti i socijalne mjere.
“Mislim da će tu u jednom trenutku prevladati taj neoliberalni koncept koji će eliminirati elemente socijalne države koje je PiS u ovih osam godina jako čvrsto afirmirao”.
Poljska se nalazi pred promjenama
Također smatra da će sigurno doći do kulturno-društvenih promjena, pri čemu će progresivistička politika koju zastupaju Građanska platforma i njezini koalicijski partneri vjerojatno preuzeti dominaciju u cijelome društvu.
“Primjerice, čuju se glasine, iako to još nije sigurno, da će resor edukacije u novoj vladi preuzeti Ljevica. To je katastrofa, jer to znači da će napraviti kopernikanski obrat u poljskom sustavu edukacije”, navodi Andrijanić.
>Ključni izbori i referendum u sve moćnijoj Poljskoj: Konzervativci nasuprot woke ljevice
Takav mogući rasplet uspoređuje s oblikom društvene revolucije koju je svojedobno proveo u Španjolskoj José Luis Rodríguez Zapatero. “Mislim da bi se nešto vrlo slično moglo dogoditi u Poljskoj, ako ta koalicija uspije ostati na vlasti dovoljno dugo, ali po meni neće”, smatra Andrijanić.
Usporedo s glasovanjem za sastav novog parlamenta, Poljaci su bili pozvani i na referendumsko odlučivanje o čak četiri teme, migracijskom paktu, povišenju granice za odlazak u mirovinu, ogradi na poljsko-bjelorujskoj granici i rasprodaji javne imovine.
Neuspjeli referendumi s jasnim političkim porukama
Ni jedan referendum nije uspio, ni jedan nije punovažan, ali su na svakome birači glasovali sukladno s politikom koju je vodio PiS.
“Točno je, ni jedan nije punovažan, ali dovoljno ljudi je glasovalo da to ima stanoviti politički legitimitet”, tvrdi Andrijanić, istodobno pojašnjavajući zašto nije dovoljan broj birača glasovao na referendumima.
“Bila je strašno moćna medijska kampanja, koja je pozivala na bojkot referenduma. Dogodila se još jedna stvar, izborne komisije su postavljale biračima pitanje žele li listić za referendum ili ne, što je kršenje ovlasti”.
Navodi da su u prvih 5 ili 6 sati glasovanja zabilježeni takvi primjeri po cijeloj Poljskoj, te da je o neuspjehu referenduma odlučio mali postatak birača.
“Sasvim je sigurno da je takvo ponašanje izbornih komisija, a neki tvrde da je bilo koordinirano i organizirano, imalo utjecaj na referendum”, zaključuje Andrijanić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
