Umjesto da to čini psihijatar ili psihijatrica, Sveučilišni savjetovališni centar za studente u Zagrebu vodi specijalistica kliničke psihologije Tanja Jurin. Odluka je to rektora Sveučilišta u Zagrebu Stjepana Lakušića, čime se zdravstvena skrb o studentima oduzela psihijatrima, kao liječnicima i dala u ruke psiholozima.
Razlog osnivanja Centra
Znanstvena istraživanja pokazuju da se s godinama mentalno zdravlje mladih intenzivno pogoršava, posebno nakon pandemije Covida, zbog čega se nazire sve veća potreba za stručnom pomoći djeci i mladima koji se suočavaju s ovim problemima. Na tragu toga rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić u ožujku je ove godine započeo proces osnivanja Sveučilišnog centra za studente te imenovao članove Radne skupine stručnjaka i relevantnih dionika koji će raditi na procesu osnivanja, dugoročne održivosti s naglaskom na kvalitetu rada i usluge temeljene na znanosti i stručnosti.
Tko su članovi Radne skupine?
Radnu skupinu predvodi doc. dr. sc. Tanja Jurin, sveučilišna specijalistica kliničke psihologije s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je trenutno voditeljica Savjetovališta Filozofskog fakulteta za studente u kojem sa studentima radi više od 17 godina.
Članica radne skupine, između ostalih je i psihijatrica Ivana Kekin, predsjednica stranke Nova ljevica koja je dio platforme Možemo. Zanimljivo je da je član i psihijatar Dražen Begić, inače suprug Nataše Jokić-Begić. Ona je inače sestra Borisa Jokića, koju je Jutarnji list proglasio 2011. ključnom osobom “transseksualne” zajednice, a net.hr 2017. “pionirkom” “transseksualnosti” u Hrvata.
> RH: Epidemija ‘promjene spola’ među mladima: Tko su stručnjaci koji im to omogućuju?
Članovi Radne skupine su:
Prof. dr. sc. Dražen Begić, dr. med., predstojnik Katedre za psihijatriju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (psihijatar)
Prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu
Prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva RH
Dr. sc. Ivana Kekin, dr. med., zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba (psihijatrica)
Izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, zamjenica voditeljice Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (psihologinja)
Prof. dr. sc. Damir Ljubotina, pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (psiholog)
Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (psihologinja)
Sanja Süto, viša savjetnica-specijalistica u službi za kvalitetu visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja RH
Zvonimira Brašić, voditeljica Središnjeg ureda za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu
Što radi psihijatar, a što psiholog?
Psihijatar nakon završenog studija medicine na Medicinskom fakultetu u trajanju od šest godina, specijalizira psihijatriju.
Specijalizacija se obavlja kroz period od pet godina po programu koji propisuje Ministarstvo zdravstva. Tijekom tog perioda specijalizant svaki dan ide na posao u određenu bolnicu, već kako program specijalizacije propisuje, gdje radi osam sati, a više puta mjesečno obavlja 24-satna dežurstva. Također je obvezan završiti poslijediplomski stručni studij iz psihijatrije. Specijalizant se u sklopu specijalizacije bazično educira iz psihodinamske i bihevioralno- kognitivne psihoterapije, mada veliki broj psihijatara dodatno završava i edukaciju iz nekih drugih psihoterapijskih pravaca.
Psihijatar može propisivati lijekove, upućivati na određene dijagnostičke pretrage, što psiholog i psihoterapeut ne mogu. Naravno, može obavljati i psihoterapiju.
>Kako je sestra Borisa Jokića stvorila jaki transrodni lobi koji je preuzeo hrvatsku psihijatriju?
Psiholog je osoba koja je završila studij psihologije na Filozofskom fakultetu ili na Hrvatskim studijima, koji traje pet godina. U Hrvatskoj ne postoji studij kliničke psihologije, odnosno psiholozi imaju obrazovanje društvenog usmjerenja. Samo dio psihologa radi u zdravstvenom sustavu, dok ostali rade u odgojno obrazovnim ustanovama, različitim državnim institucijama ili na ljudskim resursima u privatnom sektoru.
Psiholozi koji rade u zdravstvenom sustavu educiraju se dodatno iz psihoterapije, a mogu završiti i poslijediplomski studij iz kliničke psihologije, na Filozofskom fakultetu.
Psiholog može obavljati psihologijsko testiranje, što psihijatar i psihoterapeut ne mogu. Naravno, može obavljati i psihoterapiju.
U praksi psihijatar postavlja dijagnozu, eventualno savjetuje određene dijagnostičke pretrage i psihologijsko testiranje, te ako je to indicirano, upućuje osobu psihoterapeutu.
Postoje psihijatri, ali…
Cilj Sveučilišnog centra za studente je stručna pomoć kod problema mentalnog zdravlja. Ovakvu vrstu pomoći je poželjno da daju psihijatri ili doktori kliničke psihologije. Dakako da je neosporna i pomoć psihologa na području mentalnog zdravlja, ali da bi se problemu mentalnog zdravlja studenata pristupilo cjelovitije i temeljitije potrebna je stručna pomoć doktora kliničke psihologije odnosno psihijatrije. Iako u radnoj skupini ovog Centra postoje psihijatri, šefica radne skupine je specijalist kliničke psihologije, a ne doktorica kliničke psihologije. Iako su nazivi na prvi pogled slični, stručnost koja stoji iza njih nimalo nije jednaka.
Naime, biti doktor kliničke psihologije, nije isto što i doktor psiholoških znanosti (titula koja se može steći i u Hrvatskoj). Doktor psiholoških znanosti (Phd) je bilo koja osoba koja je završila znanstveno-istraživački doktorat iz psihologije koji priprema kandidate za istraživanja i akademsku karijeru, ali nema osvrta na praktičnu primjenu. Doktor kliničke psihologe je stručna titula, koja se dodjeljuje nakon profesionalnog doktorata. Usporedbe radi, u Hrvatskoj postoje samo tri profesionalna doktorata: doktor opće medicine, doktor dentalne medicine, i doktor veterinarske medicine. U zapadnim državama, klinički psiholozi obično završavaju preddiplomske studije psihologije u trajanju 4 godine. Nakon toga obrazuju se na profesionalnom doktoratu koji obično traje 5 godina. Završavanjem tog doktorata klinički psiholozi mogu samostalno postavljati dijagnoze psihičkih poremećaja. U SAD-u čak u nekim saveznim državama mogu i propisivati lijekove.
Zašto klinički psiholog nije isto što i doktor kliničke psihologije?
U Hrvatskoj se klinički psiholog postaje, ili završavanjem poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologe, ili stjecanjem uvjeta za priznavanje statusa kliničkog psihologa Hrvatske psihološke komore. S obzirom na kompleksnost i opseg obrazovanja, specijalisti kliničke psihologije nisu ekvivalent doktorima kliničke psihologije, s obzirom na to da specijalizacija iz kliničke psihologije u Hrvatskoj nema plan i program kliničkog rada s pacijentima, niti opseg ekspertize psihopatologije dovoljan za samostalno prepoznavanje i dijagnosticiranje psihičkih poremećaja, niti je Hrvatska psihološka komora (u usporedbi sa zapadnim komorama) tražila mogućnost izmjena zakona kako bi i psiholozi mogli samostalno postavljati dijagnoze iz područja psihičkih poremećaja (kao npr. logopedi).
Ukratko o Jurin
Jurin je, inače, svoj specijalistički rad i doktorat branila pod mentorstvom već spomenute prof.dr.sc. Nataše Jokić-Begić.
> USUD: Zakon koji omogućuje ‘promjenu spola’ izjavom osobe da ‘živi u drugom rodnom identitetu’ je ustavan
Ona se, između ostaloga, bavi područjem ljudske seksualnosti, široj javnosti poznatija kao “stručnjakinja za seks”, a ovo ljeto vodila je s Lanom Radin radionicu Vino&Seks na otoku Obonjanu. Poznata je i po kontroverznim istupima u kojima iznosi laži o Katoličkoj Crkvi i ismijava je. O tome više čitajte u idućim člancima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
