Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je prisiljavanjem zrakoplova da sleti u Minsku kako bi uhitio kritičara Romana Protaševiča “prešao brojne crvene linije”, izjavio je utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta šef europske diplomacije Josep Borrell.
Bjeloruska kontrola leta je krajem svibnja prisilila zrakoplov Ryanaira, koji je putovao iz Atene za Vilnius, da sleti u Minsku. Po slijetanju su bjeloruske vlasti uhitile blogera i kritičara Lukašenka Romana Protaševiča i njegovu djevojku. Protaševič je optužen da stoji iza masovnih prosvjeda nakon izbora koje su zapadne zemlje proglasile namještenima, a prijeti mu do 15 godina zatvora.
Borrell je u Europskom parlamentu istaknuo da “kontinuirana represija Lukašenkova režima” traje već skoro godinu dana, od izbora u kolovozu, dok su zastupnici iz svih klubova pozvali na uvođenje oštrijih sankcija..
“Lukašenko je prešao brojne crvene linije”, poručio je Borrell, naglasivši da je zrakoplov putovao između dvije europske prijestolnice te da je Lukašenko ugrozio sigurnost više od 100 putnika.
Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku dotakao se i Protaševićeva “priznanja” na državnoj televiziji, za koje su mnogi istaknuli da su vidno izrečena pod iznudom.
“Priznanje na državnoj televiziji je flagrantni primjer kršenja temeljnih ljudskih prava”, kazao je Borrell,
Takvu je sliku bilo “grozno gledati”, istaknuo je Borrell.
“Moramo odlučno odgovoriti protiv takve slike”, dodao je.
Borrell je krajem svibnja kazao da je Eurpska unija spremna dati Bjelorusiji paket od tri milijarde eura pomoći, ako se provede demokratska tranzicija, a Lukašenko ode s vlasti.
“Time pokazujemo da podržavamo bjeloruski narod i podržavat ćemo ga u budućnosti”, kazao je na plenarnoj sjednici.
Europska unija treba podržati civilno društvo i slobodne medije te “vršiti pritisak za ostvarenje slobodnih i pravičnih izbora”, dodao je.
“Lukašenku je mjesto u Haagu”
Poljski zastupnik Andrzej Halicki, koji je govorio u ime Europske pučke stranke, istaknuo je kako je potrebno “poduzeti hitne mjere”.
“Moramo biti odlučni što se tiče ekonomskih sankcija”, kazao je.
“Postoji samo jedno mjesto za Lukašenka, a to je Haški sud. Nadam se da će ondje završiti što prije”, dodao je.
Također poljski europarlamentarac Robert Biedron (S&D) poručio je da Lukašenko u Europi “pokušava izgraditi novu Sjevernu Koreju” te da Europska unije ne smije biti pasivna.
“Moramo pružiti potporu oporbi u Bjelorusiji i pokazati da postoji nada za poljski narod”, kazao je.
Litavski zastupnik Petras Auštrevičius, koji je govorio u ime liberalnog kluba Renew Europe, smatra da je “praktički cijeli bjeloruski narod taoc Lukašenka”.
Auštrevičius se založio za “široke sektorske sankcije” protiv Bjelorusije.
Za sektorske se sankcije založila i Viola Von Cramon-Taubadel iz kluba Zelenih, a kao moguću mjeru navela je i privremeno isključenje Bjelorusije iz međunarodnog platnog sustava.
“Jedino će rigorozne sankcije dovesti do toga da napokon plati cijenu”, kazala je.
Susanna Ceccardi iz kluba Identitet i demokracija (ID) založila se za “rigorozne sankcije” Bjelorusiji, kao i Anna Fotyga iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koja je ustvrdila da Lukašenko vodi “hibridni rat” protiv EU-a.
Helmut Scholz iz kluba Ujedinjena europska ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL) zatražila je “kratkoročne i dugoročne sankcije” protiv Bjelorusije jer Lukašenkova politika “podriva vrijednosti Europske unije”.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) ocijenio je u raspravi kako je “otmica zrakoplova koji je letio između dva glavna grada doista akt terorizma”.
Kazao je i da je potrebno omogućiti azil Bjelorusima koji su “pobjegli od represije”.
“Najviše možemo postići gospodarskim sankcijama koje će ciljati sve one koji pomažu ovom režimu”, poručio je Picula.
Postojeće su sankcije, uvedene zbog oštre represije prema prosvjednicima, usmjerene primarno protiv osoba uključenih u kršenje ljudskih prava.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass poručio je ranije kako bi sankcije mogle obuhvatiti ključne kompanije u sektoru gnojiva te da bi EU mogao onemogućiti vladi Bjelorusije izdavanje obveznica u Europskoj uniji. Ministri 27 država EU-a razmatraju širenje liste osoba koje se nalaze pod sankcijama. Nakon prošlogodišnjih predsjedničkih izbora pod sankcijama EU-a je 88 osoba bliskih režimu te sedam kompanija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
