U četvrtak 3. listopada Slovenija je već drugi puta sudjelovala na summitu država članica Višegradske skupine, a uz nju je bila prisutna i Srbija. U ime Slovenije sudjelovao je predsjednik Slovenije Borut Pahor, a u ime Srbije premijer Aleksandar Vučić.
Podsjetimo, Višegradska skupina poznata i kao V4 osnovana je 15. veljače 1991., a čine ju zemlje srednjoistočne Europe Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka. Hrvatska prvi službeni poziv za učlanjenje u Višegradsku inicijativu dobila već 1991. godine. Dvadeset i dvije godine kasnije Hrvatska će dobiti drugi poziv u Višegradsku skupinu, koji doduše neće biti upućen službeno hrvatskim vlastima.
Mađarski ministar vanjskih poslova Tibor Navracsics, koji je inače pripadnik hrvatske manjine u Mađarskoj, u rujnu 2014. godine prilikom redovnog godišnjeg sastanka predstavnika V4 izjavit će kako smatra korisnim razmotriti proširenje formata V4 pridruživanjem Hrvatske i Slovenije. Kako taj poziv nije bio službeni, na njega hrvatska diplomacija nije ni reagirala.
>Zašto se Hrvatska nije pridružila Višegradskoj skupini, u koju je pozvana već 1991. godine?
Nešto aktivnije približavanje Višegradskoj skupini Hrvatska će poduzeti tek 2015. godine, kada je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala na dvodnevnom sastanku predsjednika država Višegradske skupine kao posebna gošća. Ipak, do daljnjega zbližavanja nije došlo budući da premijer Andrej Plenković nije zainteresiran za članstvo u V4 te je čak otvoreno napadao i vrijeđao njene članice, pogotovo Mađarsku i Poljsku.
Predsednik Pahor na vrhu predsednikov držav V4: Slovenija ceni, da je že drugič povabljena kot gostja na V4 in pozdravlja podporo državam sosednje regije Zahodnega Balkana: https://t.co/P70wjSgM6q pic.twitter.com/CWSYJuJBH4
— Borut Pahor (@BorutPahor) 3. listopada 2019.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Republika Hrvatska na ovom summitu nije imala predstavnika, što je posebno zanimljivo jer je glavna tema sastanka bila rasprava o zapadnom Balkanu. Svrha sastanka je prenijeti jasnu poruku da zemlje V4 i Slovenija podržavaju integraciju zemalja zapadnog Balkana u europske strukture. Cilj sastanka je i razmjena iskustava Višegradskih zemalja i Slovenije u procesu pridruživanja Srbije, kao i razmjena iskustava u polju bilateralnih sporova proizašlih iz povijesnih okolnosti.
Predsjednik Pahor također je spomenuo proces Brdo-Brijuni, zajedničku inicijativu Slovenije i Hrvatske za integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU, javlja Ured predsjednika Republike Slovenije.
