EP traži da se dozvola za glifosate produži na samo sedam godina

Zbog ozbiljne zabrinutosti glede moguće kancerogenosti i štetnih svojstava za endokrini sustav glifosat herbicida, koji je u širokoj uporabi poljoprivredi, šumarstvu i vrtlarstvu, Komisija bi, umjesto predloženih 15, trebala obnoviti odobrenje za njegovu upotrebu na tržištu na samo sedam godina, zatražili su zastupnici Europskog parlamenta u neobvezujućoj rezoluciji EP-a usvojenoj u srijedu.

Europska komisija bi također trebala pokrenuti neovisnu reviziju i objaviti sve znanstvene dokaze koje je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koristila za procjenu glifosata, kaže se u tekstu rezolucije, priopćio je Europski parlament. Komisija ne bi trebala odobriti upotrebu glifosata u neprofesionalne svrhe, a taj se herbicid ne bi trebao koristiti u blizini javnih parkova, igrališta i vrtova, zatražili su zastupnici.

Zastupnici, također, osuđuju kao neprihvatljivu upotrebu glifosata u poljoprivrednoj praksi poznatoj kao “green burndown”, tj. ubijanje stvarno posijane biljke prije žetve, kako bi se ubrzalo zrenje i olakšala žetva. Ova praksa, među ostalim, dovodi do povećane izloženosti ljudi herbicidu, upozoravaju.

Prigovor na odluku Europske komisije o produženju dozvole za prodaju pesticida glifosata Europski parlament je na plenarnoj sjednici usvojio većinom od 374 glasova “za”, 225 “protiv” i 102 suzdržanih.

Neobvezujuća rezolucija poziva Komisiju da iznese novi prijedlog i da pokrene neovisnu reviziju procjene glifosata, koja će se temeljiti ne samo na podatcima vezanim uz kancerogenost, nego i na moguće štetno djelovanje na endokrini sustav.

Konačnu odluku o odobrenju moraju donijeti nacionalni stručnjaci koji sjede u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje, a prema neslužbenim informacijama sjednica tog tijela će se održati u svibnju. Oni mogu usvojiti ili odbiti prijedlog Komisije kvalificiranom većinom, a ako ne postoji takva većina, odluku donosi Europska komisija.

“Parlament je poručio Komisiji da je odluka o davanju tržišne dozvole na rok od 15 godina neprihvatljiva. U prigovoru se traži da se odobrenje izda na sedam godina, uz mogućnost trenutnog ukidanja ako se istraživanjem nedvojbeno dokaže da je glifosat kancerogen za ljude. Odluka Parlamenta nije obvezujuća za Komisiju, no mislim da se neće usuditi ignorirati našu političku poruku”, kaže hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, priopćio je njen ured.

Kontroverzija oko Monsantovog proizvoda proširila se kada je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) prošle godine objavila da on vjerojatno uzrokuje rak kod ljudi. Europska agencija za hranu naknadno je objavila da se ne slaže s nalazima IARC-a, na temelju čega je Komisija dozvolu odlučila dati na maksimalnih 15 godina, navodi se u priopćenju ureda eurozastupnice Biljane Borzan.

“Glifosati poput cidokora se mogu naći u gotovo svakom seoskom domaćinstvu u Hrvatskoj i zato je izuzetno važno da se u najkraćem mogućem roku provedu istraživanja koje će nepobitno utvrditi jesu li kancerogeni ili nisu. Osobno smatram da je rok od sedam godina predug jer je prema važećem principu predostrožnosti i sumnja na štetnost legitiman razlog da EU nešto zabrani”, izjavila je Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Parlamenta.

Zagovornici potpune zabrane ili kraćeg roka za dozvolu, uglavnom grupe na lijevom političkom spektru, kako se navodi u priopćenju, pristali su na sedam godina jer je to bila jedina šansa da se postigne kompromis među različitim skupinama u Parlamentu i izglasa prigovor. Politička računica je bila takva da je bolje imati prigovor s duljim rokom nego nikakav jer bi tada Komisija smatrala da se Parlament ne protivi roku od 15 godina, pojašnjava se u priopćenju ureda zastupnice Borzan (SDP/S&D).

Politička poruka Parlamenta je upućena Europskoj komisiji, ali i država članicama čiji predstavnici moraju odlučiti što napraviti s glifosatima do 30. lipnja, kada prestaje važeće odobrenje za Monsantov pesticid, navodi se u priopćenju i dodaje da će se EU, ako ne donese odluku o produženju ili ukidanju, vrlo vjerojatno suočiti s tužbama biotehnološkog giganta.

Europarlamentarac Davor Škrlec (Orah/Zeleni) rezoluciju ocjenjuje i kao važnu pobjedu njegove političke skupine. “Iako se ovako izglasanom rezolucijom umjesto potpune zabrane, predlaže autorizacija glifosata na sedam godina, postignuta je važna pobjeda Zelenih jer su prihvaćeni amandmani kojima smo tražili zabranu korištenja glifosata za puno specifičnih slučajeva, kao što su zabrana korištenja glifosata za neprofesionalnu uporabu te korištenje glifosata u blizini javnih parkova, igrališta i vrtova. Ovi uvjeti će praktično onemogućiti ili otežati postupak autorizacije. Budući je Francuska već donijela odluku o zabrani glifosata, očekujem da će i druge zemlje postupiti isto, uključujući Hrvatsku i naše resorno ministarstvo“, ocjenjuje zastupnik Davor Škrlec, kako je priopćio njegov ured.

Škrlec je u ožujku u otvorenom pismu pozvao ministra poljoprivrede Davora Romića da promijeni odluku o podršci Ministarstva poljoprivrede prijedlogu Europske komisije o produljenju dozvole za korištenje potencijalno kancerogenog glifosata. Grupacija Zelenih u Europskom parlamentu, čiji je član i zastupnik Škrlec, pokrenula je prošlog mjeseca kampanju kojom žele utjecati na ukidanje dosadašnje licence za daljnju upotrebu glifosata u Europskoj uniji.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (HSS/EPP) u ponedjeljak je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta pozvala na odbijanje prijedloga Europske komisije o produženju dozvole za uporabu glifosata. Kako je Međunarodna agencija za istraživanje raka uvrstila glifosat u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene, naveo je njen ured u priopćenju, zastupnica Petir je zatražila da se odluka o produženju odobrenja uporabe glifosata mora donositi poštujući “načelo predostrožnosti”. “Narušavanje tog načela narušava pravo građana, a u ovom slučaju poljoprivrednika, na zdrav život u zdravom okolišu, kao i na njihovu sigurnost na radu“, upozorila je Petir prilikom rasprave o produljenju odobrenja glifosata i prigovora koju je na odluku Europske komisije podnio Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Petir smatra da produženje odobrenja upotrebe glifosata ne bi smjelo biti duže od jedne do tri godine. “To je razuman rok u kojem nakon dobivanja rezultata istraživanja možemo donijeti informiranu odluku”, zaključila je Petir, priopćio je ured zastupnice.

Korištenje glifosata usko je povezano s uzgojem GMO-a, napominje Petir, jer postojeće sorte GMO soje i kukuruza sadrže proteine koji uzrokuju toleranciju sorti na herbicide koji sadržavaju glifosat. “Multinacionalne kompanije umanjuju opasnost glifosata za zdravlje jer i dalje žele prodavati GMO koji je jedino konkurentan s aplikacijom tog herbicida“, ocjenjuje zastupnica.

Glifosat je patentiran početkom 1970-ih, te je bio uveden na tržište 1974. godine kao herbicid širokog spektra. Ubrzo je postao najprodavaniji herbicid. Patent mu je istekao 2000. godine pa mnoge tvrtke trenutno prodaju glifosat.

Nekoliko stotina proizvoda za zaštitu bilja koji sadrže glifosat trenutno je registrirano u Europi, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: Mike Mozart