Potrebna snažnija suradnja znanosti i gospodarstva

Izvješće Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za 2015. koje je u srijedu bilo tema poslijepodnevne saborske rasprave potakla je zastupnike da opetovano upozore na nedovoljno izdvajanje za znanost, ali i da ukažu na potrebu tjesnije suradnje znanosti i gospodarstva.

“Jača konkurentnost hrvatskog gospodarstva na inozemnom tržištu najbolji su preduvjet razvoja znanost”, upozorila je HDZ-ova Sanja Putica koja je ujedno apelirala na buduće članove tog tijela da vode računa o “produktivnom” povlačenju sredstava iz Europskih fondova.

“Koliko je zapravo točno sredstava povučeno?”, zanimalo je zastupnika Mosta Miru Bulja na što mu je Putica odgovorila kako ona taj podatak nema jer nije naveden u izvješću te dodala da vjeruje kako će Vijeće uspjeti ekipirati ljude koji će povlačiti ta sredstva.

Predsjednica saborskog Odbora za znanost, nezavisna Gordana Rusak je rekla kako je iz Europskog socijalnog fonda povučeno samo 26,6 posto mogućih sredstava. “Ništa nismo učinili da bi povukli bar 50 posto i pokušali spriječiti da nam doktori znanosti odlaze iz zemlje”, poručila je.

Predsjednik Vijeća Ivo Družić rekao je kako je gorući problem to što se nije uspjelo riješiti “preskakanje mentalnog zida koji znanost i naobrazbu, umjesto u ključnu investiciju novog razvoja, smješta u proračunski trošak kojeg po definiciji treba minimizirati”.

“Nismo uspjeli uvjeriti kreatore proračunske politike da je dugoročna stagnacija i pad ekonomske aktivnosti povezan s činjenicom da je od 2004. Hrvatska jedina među zemljama EU koja je smanjila izdvajanja za znanost dok su je drugi udvostručili”, poručio je.

Družić je rekao i kako se nije dovoljno angažiralo u objašnjavanju specifičnosti pod kojima se treba stimulirati suradnja znanosti i gospodarstva. Zapitao se i zašto se opet zapelo na ‘sitnici’ od 300 do 350 milijuna kuna dodatnih proračunskih sredstava.

“Kada imate sustav od 160 tisuća studenata i 32 tisuće diplomanata godišnje te 11 tisuća istraživača, sedam javnih sveučilišta, 90 fakulteta i 25 instituta koji ukupno košta oko tri posto proračuna i 1,2 posto BDP-a, dobijete drugu računicu. Na ovako malim sredstvima se i sa sitnom injekcijom može postići relativno veliki efekt”, mišljenja je Družić.

“Žao mi je što ova rasprava nije upriličena prije rasprave o proračunu jer bi onda znanost možda bila malo veći dobitnik”, ustvrdio je SDP-ov Željko Jovanović.

Na Družićevu opasku kako je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj bez operativnih ovlasti, Jovanović, čiji je zastupnički klub dao podršku Izvješću, kazao je kako je dobro da nemaju operativne ovlasti jer Vijeće ima stratešku funkciju, “a drugi neka to operativno odrađuju”.

Netočno je, tvrdi Jovanović, kako je na djelu trend smanjivanja u znanost. “Negativni trend koji je bio do 2010. i 2011. je stao, a potom je krenulo povećanje”, rekao je dodavši da se ipak slaže da su sredstva za znanost nedostatna.

“Ima li možda prostora da se 16 milijardi kuna koje se ulažu u znanost i obrazovanje na racionalniji način koriste i da dođemo do sredstava za ono što je potrebno?”, upitao je HDZ-ov Ivan Šuker dvojeći je li adekvatan sustav po kojem 85 posto sredstava ide na plaće.

Jovanović je rekao i kako treba neprekidno ulagati u obrazovanje i u znanost kroz cjelovite ugovore i veću interakciju znanosti, gospodarstva i istraživanja te ustanoviti novi model normiranja rada znanstvenika te je pozvao Nacionalno vijeće da daju svoj prilog u izradi Zakona o osiguranju kvalitete kako bi, kaže, sve diplome bile jednako vrijedne.

Malobrojni saborski zastupnici koji su nakon ‘aktualca’, poslijepodne preostali u Sabornici kratko su prije kraja sjednice razmotrili i izmjene Zakona o faktoringu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.