(FOTO, VIDEO) Antifa, radikalne feministice i islamisti stoje iza svakodnevnih napada na crkve u Francuskoj

Twitter / Cardinal Robert Sarah

Dok je vijest o oskvrnuću židovskog groblja u Parizu brzo obišla svijet, za što je Vlada pokušala okriviti “Žute prsluke”, a “napadač” koji je u SAD ostavio komad slanine na ulazu u džamiju osuđen na 15 godina zatvora, dotle vijesti o napadima na crkve rijetko nalaze put do medija. Nezamijećeno je prošla čak i vijest da 22-godišnja Ines Madani prošlog tjedna osuđena na osam godina zatvora zbog poticanja na džihad protiv Francuske, a sudi joj se i zato jer je zajedno s druge dvije djevojke planirala napad na crkvu Notre-Dame automobilom sa šest plinskih boca, koje bi zapalila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tek nekoliko tjedana prije nego što je izgorjela katedrala Notre Dame se u francuskom tisku pojavilo nekoliko tekstova o sustavnim i sve češćim napadima na crkve. Najveći je strah vlasti i medija, izgleda, bio usmjeren prema tome da to nije djelo islamista, jer bi to zacijelo izazvalo val tzv. “islamofobije”, odnosno potkalo bi, razumljivo, neprijateljstvo prema muslimanima, pa je još dok je crkva gorjela objavljeno da je požar izbio slučajno i da se ne radi o paljevini.

Nije svaki požar slučajan

No o paljevini se radilo u drugoj najvećoj katedrali u francuskoj, niti mjesec dana ranije. Saint Sulpice, stara tri stoljeća, gorjela je odmah poslije podnevne mise u crkvi, no srećom nitko nije ozlijeđen. Iako policija još istražuje ovaj požar, vatrogasci su uvjereni da je podmetnut. Zapravo, brojne crkve u cijeloj zapadnoj Europi su vandalizirane, opljačkane i zapaljene – a da za to nitko nije odgovarao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A teško da i može, kad se u Francuskoj na napade “Femena” na biskupe i oskvrnuće crkvi gledalo blagonaklono, iako je jasno da bi te iste žene završile na dugogodišnjoj robiji da su u istoj toj Francuskoj pokušale na jednak način oskvrnuti džamije. Crkvu mediji prikazuju isključivo u negativnom svijetlu i tako potiču napade na vjernike i vjerske objekte.

U Francuskoj su u prosjeku oskvrnute dvije crkve svaki dan. Prema PI-Newsu, u Francuskoj je 2018. registrirano 1063 napada na kršćanske crkve ili simbole (raspela, ikone, kipovi). To predstavlja povećanje od 17% u odnosu na prethodnu godinu (2017.), kada je registrirano 878 napada – što znači da se stanje pogoršava, i to brzo. Neka od većih oskvrnuća samo u zadnja dva mjeseca, veljači i ožujku:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U veljači su vandali o i razbili križeve i kipove u katedrali Saint-Alain u Lavauru u Francuskoj i postavili ruke statue raspetog Krista u podrugljiv položaj. Osim toga, spaljena je oltarna tkanina. Počinitelj je uhićen, naveden je kao “tinejdžer vandal”, ali nije navedeno ime ni radi li se o imigrantu. Gradonačelnik Bernard Canyon je rekao: “Bog će oprostiti. Ja neću.”

Vandali su opljačkali crkvu Notre-Dame des Enfants u Nîmesu i koristili ljudski izmet da bi njime nacrtali križ; Hostije su bačene među smeće.

Crkva Sv. Nikole u Houillesu vandalizirana je u tri navrata u veljači; kip Djevice Marije iz 19. stoljeća bio je “potpuno pretvoren u prah”, rekao je svećenik; križ je bačen na pod.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podmetnut je požar u crkvi St. Sulpice u Parizu nedugo nakon podnevne mise u nedjelju, 17. ožujka.

Slična izvješća dolaze iz Njemačke. Četiri crkve su uništene i zapaljene samo u ožujku. “U ovoj zemlji”, objasnio je PI-News, “postoji poražavajući rat protiv svega što simbolizira kršćanstvo: napadi na križeve na planinskim vrhovima, na raspela uz ceste, na crkve … a od nedavno i na groblja.”

Kad je počinitelj musliman, identitet se sakriva

Tko stoji iza ovih sve češćih napada na crkve u Europi? Isto njemačko izvješće daje naslutiti: “Križevi su slomljeni, oltari razbijeni, Biblije zapaljene, krstionice su prevrnute, a vrata crkve zamrljana islamskim izrazima poput “Allahu Akbar”.


U drugom njemačkom izvješću od 11. studenoga 2017. navodi se da je samo u Alpama i Bavarskoj napadnuto oko 200 crkvi i da su mnogi križevi slomljeni: “Policija se stalno i opetovani bavi oskvrnućem crkvi. Počinitelji su često mladići pobunjenici s migracijskom pozadinom. ” Drugdje se opisuju kao “mlade islamiste”.

Izgleda da postoji korelacija između porasta broja muslimana, i istodobnog povećanja napada na crkve i kršćanske simbole. Prije Božića 2016, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija u Njemačkoj, gdje boravi više od milijun muslimana, na oko 50 javno postavljenih kršćanskih statua (uključujući i Isusove) je odrubljena glava i raspela su slomljena.

U 2016. godini, nakon dolaska u Njemačku još milijun uglavnom muslimanskih migranata, lokalne novine su izvijestile da u gradu Dülmen “ne prolazi dan” bez napada na vjerske statue u gradu s manje od 50.000 ljudi”.

U Francuskoj se također s porastom broja muslimanskih imigranata povećava i broj napada na crkve. Studija iz siječnja 2017. otkrila je da su “islamski ekstremistički napadi na kršćane” u Francuskoj porasli za 38 posto, od 273 napada u 2015. na 376 u 2016. godini; većina se dogodila tijekom božićne sezone i “mnogi od napada dogodili su se u crkvama i drugim mjestima bogoslužja”. Ne treba zaboraviti niti da je 2016. u Francuskoj u crkvi Saint-Étienne-du-Rouvray svećeniku prerezan grkljan u prisustvu dvije časne sestre koje su Isilovci prisili da gledaju taj gnjusni čin dok su sve ujedno i snimali. Umirovljenog 84-godišnjeg svećenika ubojice su navodno, prije toga, prisilili da klekne pred njih.

Godine 2014. muslimani su počinili “djela vandalizma” unutar povijesne katoličke crkve u Thonon-les-Bainsu. Prema izvješću “prevrnuta su i razbijena dva oltara, govornice, uništili su kipove, srušili tabernakul, iskrivili masivni brončani križ, razbili vrata sakristije i čak razbili neke vitraje.”

U gotovo svim slučajevima napada vlasti i mediji zamagljuju identitet vandala. U onim rijetkim slučajevima kada je iscurio muslimanski (ili “migrantski”) identitet napadača, počinitelji se prikazuju kao “pojedinci s psihičkim problemima”. Kako piše nedavno izvješće PI-News: “Rijetko tko piše i govori o sve češćim napadima na kršćanske simbole. I u Francuskoj i u Njemačkoj postoji rječita tišina o skandalu skrnavljenja i podrijetlu počinitelja …. Ni riječi, ni najmanji nagovještaj da u svakom slučaju može dovesti do sumnje prema migrantima … Nisu počinitelji ti koji su u opasnosti da budu izopćeni, već oni koji se usuđuju povezati oskvrnuće kršćanskih simbola s masovnom imigracijom, njih se optužuje za govor mržnje i rasizam”.

Neprijateljstvo antife, LGBT i feministica spram simbola kršćanstva

No muslimani nisu jedini, a možda ni najčešći oskvrnitelji crkvi. U više smo navrata pisali o napadima feministica i LGBT aktivistica na katedrale u Argentini. I u Europi je slično, samo su napadi ipak u manjim grupama. Ravnateljica Opservatorija za netoleranciju i diskriminaciju protiv kršćana u Europi, koji je osnovan u suradnji s Vijećem europskih biskupskih konferencija, ali je sada neovisna organizacija, Ellen Fantini, komentirala je za Newsweek da, iako u mnogim slučajevima motiv nije poznat, Francuska ima problema s rastućim antikršćanskim nasiljem, ali ona taj porast ne povezuje s muslimanima već s anarhističkim i feminističkim grupama.

“Mislim da postoji rastuće neprijateljstvo u Francuskoj protiv kršćanstva i simbola kršćanstva”, rekla je Fantini. “Pritisak dolazi od radikalnih sekularista i antireligijskih grupa, kao i feminističkih aktivista koji vide crkvu kao simbol patrijarhata koji treba biti razmontiran”.

Takav stav, da crkvu treba uništiti, nerijetko potiču i mas mediji – pa čemu onda čuđenje? Uostalom, Francuska ima dugu tradiciju napada na crkve i vjeru – ne treba zaboraviti da je u Francuskoj revoluciji uništeno na tisuće crkvi, a sve su opljačkane, te je katolička vjera na neko vrijeme stavljena izvan zakona, a svećenici su bili masovno pogubljivani ako nisu htjeli prihvatiti nove “sekulrane” kultove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.