Izbori u Njemačkoj: Nijemci dopisno glasuju od 1957., a Hrvati to i dalje ne mogu

izbori u njemačkoj vladajući u hrvatskoj
Foto: Fah, HDZ, SDP, SDSS; fotomontaža: narod.hr

Savezni parlamentarni izbori u Njemačkoj održavaju se 26. rujna i na njima će biti omogućeno dopisno glasovanje. Dopisno glasovanje u Njemačkoj se održava od 1957. i već 25 godina kontinuirano raste broj birača koji ga koriste. Na nedavnom bavarskom primjeru zahvaljujući tome porasla je i stopa izlaznosti na izbore – s 55% na 58%.

Sličnu praksu uvela je i Poljska gdje se na proteklim predsjedničkim izborima moglo glasovati dopisnim putem.

> Poljaci su na nedjeljnim predsjedničkim izborima mogli glasovati dopisno: Zašto Hrvatska nije uvela tu vrstu glasovanja?

> Amerikanci od 1997. mogu glasovati iz svemira, Hrvati u 2020. nemaju dopisno i elektroničko glasovanje

> (VIDEO) Gordan Jandroković: ‘Ne vidim zašto bi Hrvatska imala elektroničko glasovanje’

Nakon trećeg i posljednjeg TV sučeljavanja kancelarskih kandidata u Njemačkoj, prema ispitivanju TV postaja koje su ga organizirale, socijaldemokratski kandidat Olaf Scholz (SPD) je po pitanju simpatija osvojio najviše glasova ispitanih, 42 posto. Iza njega slijedi demokršćanski kandidat Armin Laschet s 27 posto te na kraju kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock s 25 posto.

Prema posljednjim ispitivanjima SPD i dalje vodi s 25 posto glasova ispred Unije koju bi biralo između 20 i 22 posto ispitanih. Slijede Zeleni sa 16, Liberali i AfD s po 11 posto te Ljevica sa šest posto.

Je li dopisnim glasovanjem moguće manipulirati?

Ne. U Njemačkoj ovakva vrsta glasovanja ima dugu tradiciju i postoji uhodana infrastruktura za taj proces. Kada netko zatraži dokumente potrebne za dopisno glasovanje, onda se to zabilježi u registru birača. Time se želi spriječiti da neka osoba s pravom glasuje ne bi glasovala dva puta – jednom preko pošte, a drugi put na biračkom mjestu, navodi DW.

Ako se te dokumente šalje na neku drugu adresu od one koja je u bazi podataka zabilježena kao mjesto stanovanja neke osobe, za svaki slučaj se šalje i pismo na adresu koja je registrirana kod izbornog povjerenstva nadležnog za provođenje izbora. Time se osigurava da „pravi” birač bude obaviješten i u slučaju da je netko u njegovo ime (namjerno ili greškom) zatražio dokumente. U pošiljci s dokumentima biračima se šalju i dvije omotnice čime se jamči tajnost izbora.

Politolog Daniel Hellmann smatra da je dopisno glasovanje „sigurno”, te dodaje: „Gotovo je isključena mogućnost manipulacije putem dopisnog glasovanja. Postoje doduše izolirani slučajevi, ali strukturalno govoreći ne možemo zaključiti da doista postoji veći broj manipulacija.”

Postoje li dokumentirani slučajevi prijevare?

Da. Na komunalnoj razini su poznati pojedinačni slučajevi, ali ne i na saveznoj, odnosno razini saveznih zemalja. Na lokalnim izborima 2014. godine u gradu Stendalu na istoku Njemačke izborne listiće za dopisno glasovanje su ispunile osobe kojima oni nisu pripadali. Manipulacija je otkrivena. A jedan gradski vijećnik iz stranke CDU je na suđenju dobio kaznu zatvora u trajanju od dvije i pol godine zbog lažiranja službenih izbornih i osobnih dokumenata.

Bilo je manipulacija i u Quakenbrücku u Donjoj Saskoj. Na lokalnim izborima prije pet godina u jednom kvartu u kojem živi puno doseljenika, četiri političara Ljevice je uspjelo „nagovoriti” birače sa skromnim znanjem njemačkoj jezika da zatraže dokumente za dopisno glasovanje. I političari su onda dijelom i sami ispunili biračke listiće te falsificirali potpise. Kasnije su osuđeni na uvjetne zatvorske kazne u trajanju između 1,5 i 7 godina.

Je li dopisno glasovanje posljedica korona-lockdowna?

Ne. Pogrešna je i tvrdnja kritičara da bi lockdown tijekom saveznih izbora rezultirao dopisnim glasovanjem, a time i otvorio mogućnosti za manipulaciju izbornih rezultata. Dopisno glasovanje u Njemačkoj se održava od 1957. I već 25 godina kontinuirano raste broj birača koji ga koriste. Na izborima koji su sredinom ožujka ove godine održani u saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz čak 66% birača svoj je glas dalo – dopisnim putem. Nisu registrirane nikakve manipulacije.

Jesu li ikada u Njemačkoj održani neki izbori koji su bili 100% dopisni?

Da. Drugi krug lokalnih izbora u Bavarskoj 29. ožujka 2020. je zbog korona-pandemije održan isključivo kao dopisno glasovanje. Kako bi se stvorilo zakonske pretpostavke za takvo održavanje izbora, Bavarski parlament je četiri dana prije izbora promijenio Zakon o zaštiti od infekcija, te ga nadopunio jednim pasusom koji regulirao održavanje dopisnog glasovanja. Tako je porasla i stopa izlaznosti na izbore – s 55% na 58%.

Prebrojavaju li se dopisni glasovi i nakon izbornog dana?

Ne. Za razliku od SAD-a, u Njemačkoj svi dopisni glasovi moraju stići do zatvaranja izbornih lokala u nedjelju 26.9. u 18:00. I njih se ručno prebrojava – istovremeno s glasovima iz biračkih kutija. Prebrojavanje je javno, to definiraju njemački zakoni i svaki građanin ima pravo biti na mjestu na kojem se listiće prebrojava.

Je li zajamčena tajnost glasovanja?

Ne. U Njemačkoj svaki birač mora doduše „prisegnuti” da je on sam ispunio listić, i to osobno. „Iako se na taj način zadovoljava pravne norme”, kaže politolog Hellmann, „to ne znači da je 100% zagarantirana tajnost glasovanja”.

“Za razliku od biračkih mjesta, gdje članovi izbornih timova paze na to da je u kabini uvijek samo po jedan birač, kod dopisnog glasovanja se ne može znati je li birač doista sam obavio taj posao, odnosno je li ga netko pritom nadgledao ili na njega utjecao,” kaže ovaj politolog.

Je li dopisno glasovanje podložnije češćim formalnim greškama?

Da. Zato što je dopisno glasovanje kompliciranije od glasovanja na biračkim mjestima. Puno je dokumenata, tu su birački listići, papiri s dodatnim pojašnjenjima, dvije omotnice, lako je moguće da se tu dogode i formalne greške prilikom ispunjavanja listića i njihovog slanja poštom.

U jednoj još uvijek neobjavljenoj studiji, u koju je dw imao uvid, politolog Dominic Nyhuis sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini je uspio dokazati da je zbog toga broj nevažećih glasova preko dopisnog glasovanja veći nego što se to pretpostavlja. Po njemačkom izbornom zakonu, dopisni glasovi kod kojih se uoči neka formalna greška uopće ne ulaze u statistiku – odnosno, glasove tih birače se tretira kao birače koji uopće nisu „izašli” na izbore, a ne kao nevažeće glasove, donosi DW.

I SDP i HDZ protiv dopisnog glasovanja

U Hrvatskoj se pak HDZ i SDP već godinama oštro odupiru uvođenju dopisnog i elektroničkog glasovanja.

> (VIDEO) Istraživanje: Birači za dopisno i e-glasovanje te izbore u listopadu 

“Elektroničko i dopisno glasovanje ima vrlo malo zemalja u Europi, a elektroničko glasovanje ima samo Estonija. To je jedan sustav koji je još uvijek vrlo težak za primjenu, teško ga osigurati identitet onih koji glasuju, teško je osigurati zaštitu”, ocijenio je HDZ-ov Gordan Jandroković tijekom posljednje kampanje, a na pitanje novinarke kako se može elektronički prenijeti milijun kuna, a ne može se glasovati Jandroković je ustvrdio:

“Jeste čuli kada za kibernetičke udare, miješanje pojedinih velikih zemalja u zapadne demokracije i utjecanje na izbore? Dakle postoje određeni rizici i još uvijek se i u najrazvijenim demokratskim zemljama glasuje tradicionalno. Dakle ne vidim razloga da i mi idemo u smjeru koji je avanturizam i koji je nesiguran”.

Iako je za glavnog tajnika HDZ-a uvođenje elektroničkog glasovanja predstavlja upuštanje u avanturizam, HDZ ga je nudio u izbornom programu 2016. godine.

Ne samo da je HDZ u dvije inačice programa tada govorio da će ga uvesti nego su vodeći se logikom napisanoga, preduvjeti za uvođenje e-glasovanja već ostvareni.

Dopisnom i elektroničkom glasovanju protivio se i oporbeni SDP.  SDP-ov Arsen Bauk jednom prilikom izjavio da SDP “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektroničko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”

Za čovjeka koji je četiri godine obnašao dužnost ministra uprave nevjerojatno je da iznese ovako nelogičnu izjavu. Naime – broj zastupnika koje mogu izglasovati hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske je definiran – to su 3 zastupnika (koliko god da ljudi glasuje). U Hrvatski sabor građani biraju po 14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica. Zagarantiranih 8 zastupnika imaju manjine te 3 zastupnika hrvatskih državljana sa prebivalištem izvan Hrvatske.

GI Narod odlučuje predlagao dopisno i elektroničko glasovanje

Podsjetimo, udruga U ime obitelji 2014., za vrijeme Baukova mandata, s građanskom inicijativom Birajmo zastupnike imenom i prezimenom  prikupila je dovoljan broj potpisa za referendum za promjenu izbornog sustava. Među prijedlozima bilo je i dopisno i elektroničko glasovanje. Tada je referendumsko izjašnjavanje zaustavljeno tvrdnjama ministra Bauka i Ustavnog suda – da je broj birača u Hrvatskoj bio viši, nego što je to bilo u stvarnosti. Istovremeno, HDZ se kao oporbena stranka također protivio promjeni izbornog sustava.

Prije dvije godine je GI Narod odlučuje prikupila dovoljan broj potpisa. No, tada je HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević tvrdio da nema dovoljno potpisa – dok je SDP iz oporbe podržao zaustavljanje referenduma o promjeni izbornog sustava. I među prijedlozima GI Narod odlučuje bilo je dopisno i elektroničko glasovanje.

 

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dw