Poljaci su na nedjeljnim predsjedničkim izborima mogli glasovati dopisno: Zašto Hrvatska nije uvela tu vrstu glasovanja?

Foto: epa

U nedjelju, 12. svibnja, u Poljskoj je održan drugi krug predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio dosadašnji predsjednik Andrzej Duda, član stranke Pravo i pravda.

Specifičnost tih izbora bilo je da je, zbog uvjeta pandemije koronavirusa, bilo dopušteno glasovanje poštom.

Prema prijedlogu zakona kojeg je iznijela stranka Pravo i pravda, a koji je prošao u Sejmu u svibnju, glasači su mogli odabrati hoće li glasovati na biračkom mjestu ili žele ostati doma i glasovati poštom. Ipak, postojalo je ograničenje broja ljudi za one koji će glasovati poštom, tj. nije ih smjelo biti više od 28 milijuna.

> Neslužbeni rezultati: Duda pobijedio na neizvjesnim predsjedničkim izborima u Poljskoj

> (VIDEO) Rusima omogućeno e-glasovanje iz svemira, dok u Hrvatskoj tvrde kako elektroničko glasovanje nije moguće uvesti

> (VIDEO) Bauk: ‘SDP neće podržati elektroničko i dopisno glasovanje da se ne bi povećao utjecaj Hrvata koji žive izvan RH na izbore’

> (VIDEO) Gordan Jandroković: ‘Ne vidim zašto bi Hrvatska imala elektroničko glasovanje’

Istovremeno u Hrvatskoj, na izborima održanim 5. srpnja, usprkos pandemiji i činjenici da je ljetno vrijeme kada su mnogi na godišnjim odmorima, nije bilo omogućeno dopisno i elektroničko glasovanje.

Izlaznost na izborima u Poljskoj bila je rekordna, oko 68%. U Hrvatskoj pak, izlaznost je bila rekordno niska – glasovalo je tek 46,90% birača. Iz toga je vidljivo koliko dopisno glasovanje pridonosi većoj izlaznosti.

I SDP i HDZ protiv dopisnog glasovanja

U Hrvatskoj se pak HDZ i SDP već godinama oštro odupiru uvođenju dopisnog i elektroničkog glasovanja.

“Elektroničko i dopisno glasovanje ima vrlo malo zemalja u Europi, a elektroničko glasovanje ima samo Estonija. To je jedan sustav koji je još uvijek vrlo težak za primjenu, teško ga osigurati identitet onih koji glasuju, teško je osigurati zaštitu”, ocijenio je HDZ-ov Gordan Jandroković tijekom kampanje, a na pitanje novinarke kako se može elektronički prenijeti milijun kuna, a ne može se glasovati Jandroković je ustvrdio:

“Jeste čuli kada za kibernetičke udare, mješanje pojedinih velikih zemalja u zapadne demokracije i utjecanje na izbore? Dakle postoje određeni rizici i još uvijek se i u najrazvijenim demokratskim zemljama glasuje tradicionalno. Dakle ne vidim razloga da i mi idemo u smjeru koji je avanturizam i koji je nesiguran”.

Iako je za glavnog tajnika HDZ-a uvođenje elektroničkog glasovanja predstavlja upuštanje u avanturizam, HDZ ga je nudio u izbornom programu 2016. godine.

Ne samo da je HDZ u dvije verzije programa tada govorio da će ga uvesti nego su vodeći se logikom napisanoga, preduvjeti za uvođenje e-glasovanja već ostvareni.

Dopisnom i elektroničkom glasovanju protivio se i oporbeni SDP, čiji je Arsen Bauk jednom prilikom izjavio da SDP “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”

Za čovjeka koji je 4 godine obnašao dužnost ministra uprave nevjerojatno je da iznese ovako nelogičnu izjavu. Naime – broj zastupnika koje mogu izglasati hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske je definiran – to su 3 zastupnika (koliko god da ljudi glasuje). U Hrvatski sabor građani biraju po 14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zatim 8 zastupnika manjina – koji imaju zagarantirana mjesta te 3 zastupnika hrvatskih državljana sa prebivalištem izvan Hrvatske.

GI Narod odlučuje predlagao dopisno i elektroničko glasovanje

Podsjetimo, udruga U ime obitelji 2014., za vrijeme Baukova mandata, s građanskom inicijativom Birajmo zastupnike imenom i prezimenom  prikupila je dovoljan broj potpisa za referendum za promjenu izbornog sustava, a među prijedlozima bilo je i dopisno i elektroničko glasovanje. Tada je referendumsko izjašnjavanje zaustavljeno tvrdnjama ministra Bauka i Ustavnog suda – da je broj birača u Hrvatskoj bio viši, nego što je to bilo u stvarnosti. Istovremeno, HDZ se kao oporbena stranka također protivio promjeni izbornog sustava.

Prije dvije godine je GI Narod odlučuje prikupila dovoljan broj potpisa, a tada je HDZ-ov ministar uprave Kuščević tvrdio da nema dovoljno potpisa – dok je SDP iz oporbe podržao zaustavljanje referenduma o promjeni izbornog sustava. I među prijedlozima GI Narod odlučuje bilo je dopisno i elektroničko glasovanje.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr