(VIDEO) Istraživanje: Birači za dopisno i e-glasovanje te izbore u listopadu

istraživanje e-glasovanje
Foto: Snimka zaslona

Iako Vlada Andreja Plenkovića parlamentarne izbore – unatoč epidemiji koronavirusa, novim žarištima poput Brača i mjerama samoizolacije za čije su kršenje do jučer neki kažnjeni visokim kaznama i prozvani bioteroristima – želi već za koji tjedan, birači bi na parlamentarne izbore tek na jesen.

Također, dok se cijela Hrvatska, kao i cijeli svijet, zbog pandemije prebacila u virtualni prostor i preko interneta se radi, školuje, kupuje, tiskaju službeni obrasci i propusnice preko sustava e-Građani… – vladajući se, uz glasnu SDP-ovu podršku, i dalje odupiru uvođenju elektroničkog i dopisnog glasovanja.

S druge strane ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.

> (VIDEO) Elektroničko i dopisno glasovanje: Bačić (HDZ) muljao odgovor gledateljima, Ostojić se pravi lud, Bandićev Varga protiv

> (VIDEO) Bauk: ‘SDP neće podržati elektroničko i dopisno glasovanje da se ne bi povećao utjecaj Hrvata koji žive izvan RH na izbore’

> Tvrtko Krpina: Plenković je tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala je suprotno!

Da se izbori održe u srpnju želi gotovo 11 posto ispitanika, a najmanje je onih koji žele da izborni mjesec bude kolovoz. Rujan je na 17,7 posto, a najviše ispitanika – više od petine na birališta bi željelo izići u listopadu.

Kraj godine – studeni i prosinac – nije privlačno vrijeme ispitanicima, a zapravo je najviše onih koji priznaju da ne znaju kada bi bilo najbolje održati izbore – više ih je od četvrtine!

Čvrst stav ne iščitava se ni u biračkom tijelu stranaka. HDZ-ovi birači najčešće su za srpanj, ali ih tako misli samo 25 posto. Među SDP-ovim biračima prevladava rujan, tako misli 30 posto njihovih birača.

Epidemiološka situacija i izbori

Odnos izbora i epidemiološke situacije u trenutku kada se budu održavali uopće ili uglavnom nije važna za gotovo 13 posto ispitanika.

Dio ih smatra da je važna, ali ne pretjerano, a više od 56 posto ispitanika poručuje da je epidemiološka situacija u trenutku održavanja izbora prilično ili izrazito važna.

Ukidanje ograničenja okupljanja

Dominiraju i građani kojima je važno da se do izbora ukine ograničenje okupljanja kako bi se organizirali predizborni skupovi i osigurala sloboda okupljanja.

Da to uopće ili uglavnom nije važno poručuje manje od 20 posto ispitanika. Dio ih poručuje da je važno, ali ne pretjerano, a više od 46 posto građana drži osiguravanje slobode okupljanja prije izbora prilično ili izrazito važnim faktorom.

Elektroničko ili dopisno glasovanje

I na kraju – da se već na ovim izborima omogući elektroničko i dopisno glasovanje u svim izbornim jedinicama uključujući i dijasporu stajalište je gotovo 30 posto ispitanika.

Tu opciju, ali bez dijaspore podupire gotovo dvostruko manje ispitanika. Malo je onih koji žele tu opciju omogućiti samo dijaspori, a najviše je onih koji se elektroničkom i dopisnom glasanju protive – gotovo 38 posto ispitanika.

Pritom najviše je protivnika među SDP-ovim biračima – više od 50 posto, a najviše zagovornika među HDZ-ovim biračima, više od polovine.

Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 5. do 8. svibnja 2020. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.

Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Plenković tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala suprotno

Podsjetimo, Hrvatski sabor još uvijek radi pod strogim mjerama zaštite od zaraze koronavirusom. Na plenarnoj sjednici mogu sudjelovati najviše po dva predstavnika svakog kluba, zastupnici sjede daleko jedan od drugoga, nemaju stolove, saborska govornica dezinficira se poslije svakog govornika.

Raspravljaju se najviše dvije točke, a odbori održavaju elektroničke sjednice.

Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, primijetio je važnost uvođenja elektroničkog glasovanja te istaknuo opstrukcije vladajućih pri njegovoj primjeni:

“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu s premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je  da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je Krpina.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/rtl