Trideset godina od postignuća slovenske nezavisnosti, u toj se zemlji vodi oštra prepirka oko ulice koja od 1979. nosi ime diktatora Josipa Broza – Tita. Čini se da bivši diktator propale jugoslavenske tvorevine nastavlja dijeliti mišljenja u središnjoj Europi, piše TheGuardian.
Općinskim dekretom promijenjeno je ime “Titove ceste” u Radencima, gradu na sjeveroistoku Slovenije, u “Cestu osamosvojitve Slovenije”, tj. “Cestu slovenske nezavisnosti”. O ovoj se odluci sada raspravlja na najvišem slovenskom sudu, a pokrenut je i referendum kao moguće rješenje rasprave.
Unatoč odluci Ustavnoga suda koji je u prosincu poništio doneseni dekret, radenački gradonačelnik, Roman Leljak, spisatelj i povjesničar, nastavlja planirano micanje svih spomena na bivšeg dikatatora iz javnog prostora.
Na općinskom sastanku na kojem je donesen i potvrđen novi dekret, petero vijećnika otišlo je sa skupa optuživši Leljaka za ideologizaciju.
“Nažalost, pojavom gradonačelnika Romana Leljaka umrla je demokracija u Radencima. On svojevoljno mijenja sliku grada i provodi sumnjive odluke koje građani još dugo plaćati”, stoji u izjavi vijećnika Norme Bale i Dejana Berića. “Gradonačelnik Roman Leljak uspio je podijeliti građane u dva tabora i posvađati ih.”
Slovenija je prošli mjesec proslavila 30. obljetnicu svoje samostalnosti i nezavisnosti od Jugoslavije. Otada je mogla, prema riječima premijera Janeza Janše “disati slobodno”. Međutim, sjećanje na nedavnu krvavu povijest zemalja koje su sačinjavale Jugoslaviju, popustilo je pred izlijevima jugonostalgije u nekim područjima tijekom proteklih godina.
Tito, rođen od oca Hrvata i majke Slovenke, vladao je bivšom Jugoslavijom 35 godina, do svoje smrti 1980. U tom je razdoblju Jugoslavija postala jedna od razvijenijih komunističkih zemalja, pretežito zbog nacionalnog modela i otklona od Staljinovog Svojetskog saveza.
Bio je nemilosrdan u eliminaciji misaonog pluralizma i nacionalnih pokreta. Njegova uloga i vodstvo u procesu formiranja socijalistiške federacije i dalje je tema rasprava. Nakon Titove smrti Jugoslavija se urušila u krvavom Domovinskom ratu za slobodu i neovisnost u kojem je izgubljeno više od 100.000 života.
> Huda jama: Pismo ubijene trudnice Ivanke Novak Škrabec svom nerođenom djetetu
Leljak je 1989. objavio knjigu pod naslovom “Živi zakopani: Najgori zločin Josipa Broza – Huda Jama”, u kojoj detaljno opisuje stravične zločine Titovih partizana počinjene nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Na temelju tog i drugih takvih zločina partizani su gradili novu komunističku državu.
U Hudoj Jami tijekom svibnja 1945. pogubljeno je više od 1000 ljudi, od kojih su mnogi bili ratni zarobljenici, ali i žena i djece. U raspravi oko uklanjanja Titovog imena iz naziva ulice u Radencima Leljak je na temelju tih zločina inzistirao da je Tito bio jedan od najvećih zločinaca 20.-og stoljeća.
Ustavni je sud 2011. donio odluku o neustavnosti zahtjeva za imenovanjem jedne ulice u Ljubljani u čast Josipa Broza. “Titovo ime ne simbolizira samo oslobođenje teritorija današnje Slovenije od fašističke okupacije u Drugomu svjetskom ratu, kako tvrdi opozicija. Ono također predstavlja teška kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda, napose u desetljeću nakon rata”, stoji u sudskom priopćenju.
U slučaju Radenaca, sud je iskazao naklonost održavanju statusa quo, zbog duljine njegova trajanja. Anuliranje dekreta temeljilo se na tehničkoj pogrješci. Sud je ustvrdio da je pri donošenju ostavljeno manje od 15 dana za iznošenje suprotnog stajališta.
Leljak je rekao da je posljednji pokušaj promjene imena ulice potpuno u skladu sa zakonom. Dodao je da je ova promjena znak zahvalnosti Alojzu Gaubu, bivšem članu Jugoslavenske narodne armije koji je ustrijeljen i preminuo na ulici boreći se za slovensku nezavisnost 1991. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
