U svom “Memorandumu o slobodi izražavanja i slobodi medija u Sloveniji”, Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava, izrazila je oštru kritiku na račun dodjele državne potpore slovenske vlade neovisnim medijima.
Neki mediji kojima nisu dodijeljena vladina sredstva ili im je dodijeljeno manje nego prethodnih godina podnijeli su pritužbe protiv konzervativne vlade Janeza Janše, optužujući je za političku pristranost i zastrašivanje. Kako se navodi u izvješćima Vijeća, oni su također iznosili tvrdnje o zastrašivanju usmjerenom protiv novinara i o govoru mržnje. Izvještaj također kritizira slovensku vladu zbog zabrane studentskih prosvjeda, što su smatrali napadom na njihovo pravo na prosvjed.
Slovenija obrazložila svoje odluke i demantirala izvješće Dunje Mijatović
U svom odgovoru slovenske vlasti istaknule su činjenicu da u cijeloj zemlji zbog epidemioloških ograničenja, velika okupljanja nisu bila dopuštena, a zaključak Vijeća u kojem se tvrdi kako su prosvjedi zaustavljeni kako prosvjednici ne bi izrazili svoja mišljenja – neistinit. U odgovoru slovenske Vlade također se ističe da je tijekom nekih prosvjeda došlo do značajnog nasilja, a među njima je i 17 ozlijeđenih policajaca. Tijekom takvog događaja 11. svibnja nasilni lijevi demonstranti napali su ne samo policajce, već i novinare. Tijekom ranijeg prosvjeda u studenome 2020. godine koji je sama Europska komisija opisala kao “miran”, prosvjednici su gađali granitnim blokovima policajce, ostale sudionike pa čak i bolničare, prenosi RMX.
Što se tiče teme vladine državne pomoći za medije, zbog ozbiljnog ekonomskog utjecaja pandemije na medije, slovenska je vlada osigurala desetke milijuna eura pomoći za medije, uključujući osnovni mjesečni prihod od 700 eura za novinare, kao i financiranje 80 posto plaća trenutno otpuštenih novinara koji rade u privatnim medijima.
U Vladinom su priopćenju naveli kako je tijekom krize COVID-19 javni diskurs “degradiran, a retorika povišena”. Ovaj se diskurs odvijao na društvenim mrežama i uključivao je sukobe političara i novinara. Međutim, prema izjavi, ovo se sučeljavanje ne može smatrati napadom na slobodu medija, već je to bio dio demokratskog procesa.
“Moramo naglasiti da je sloboda izražavanja pravo koje pripada svima, uključujući vladu i njene predstavnike, a urođeno uključuje i izraze kritike”, navodi se u vladinom pismu.
Samo izvješće Vijeća Europe priznaje da novinari ne mogu biti izuzeti od kritika. Također dodaje da je to posebno slučaj u slučajevima kada novinari objavljuju izvještaje koji su neistiniti i namjerno šire laži. Zapravo, zaključuje izvješće slovenske vlade, “potencijalno vidimo eroziju novinarskih sloboda isključivo u privatnim medijima, gdje su se stvorile štetne medijske koncentracije koje vlasnicima velikih medijskih tvrtki koje kontroliraju tržište omogućuju utjecaj na ono o čemu novinari pišu. Novinari velikih dnevnih novina u vlasništvu tri medijska tajkuna ne smiju izvještavati o zlodjelima svojih vlasnika.”
Napad na Sloveniju zbog medija
Podsjetimo, ovo nije prvi put da Dunja Mijatović proziva Sloveniju. Ove je godine ustvrdila kako mjere za suzbijanje dezinformacija o koronavirusu ne smiju narušavati slobodu medija.
>Da, Maja Sever je plasirala lažnu vijest o djevojčici iako je ‘bila na terenu’
Tada joj je putem dopisom došao odgovor slovenskog ministra vanjskih poslova koji je poručio: “Glavni mediji u Sloveniji sljednici su nekadašnjeg komunističkog režima, u njima su još krajem 90-ih godina na mjestima glavnih urednika bili suradnici zloglasne političke policije (UDB-e) koja je progonila i mučila političke oponente i ljude zatvarala” te se zaključuje kako je i “danas je većina tiskanih medija, portala i elektroničkih medija pod utjecajem bivšeg predsjednika Milana Kučana, lijevih tajkuna i komunističkih struktura”.
Tko je povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović?
Dunja Mijatović dulje vrijeme svoj položaj povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe na čijem je čelu bivša HDZ-ova ministrica Marija Pejčinović Burić, iskorištava za promoviranje migracija i zaštitu ilegalnih migranata, pa je tako u više navrata napadala Mađarsku, a posebno Hrvatsku.
Naime ona je 2018. godine optužila hrvatsku policiju za ‘nasilje nad ilegalnim migrantima’, na osnovu informacija nevladinih organizacija, a MUP je tada skrenuo pozornost na činjenicu da je volonter jedne od nevladinih udruga, na čije se navode poziva UNHCR, na Prekršajnom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, nepravomoćno proglašen krivim za pomaganje migrantima u nezakonitom prelasku državne granice, za što mu je izrečena novčana kazna.
Sudjelovala na komemoraciji u Jasenovcu, odvojenoj od državnog vrha
Dunja Mijatović je 2019. godine sudjelovala u odvojenom obilježavanju Dana proboja logoraša u Jasenovcu, kojem nisu nazočili predstavnici državnog vrha već su ga organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Republike Hrvatske, Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez Roma u Hrvatskoj “Kali Sara“.
Napad na Mađarsku zbog migranata
Isto tako, 2019. godine Mijatović je optužila Mađarsku za uskraćivanje hrane migrantima te je tim povodom ustvrdila kako je Orbanovo antimigracijsko stajalište “potaknulo ksenofobične stavove, strah i mržnju među stanovništvom”. Mađarska je njeno izvješće osporila istaknuvši da prihvaća azilante koji stvarno trebaju zaštitu.
Napad na misu zadušnicu za bleiburške žrtve u Sarajevu
Konačno, na djelovanje Dunje Mijatović upozorio je krajem svibnja odvjetnik Luka Mišetić, najpoznatiji po obrani generala Ante Gotovine.
Naime, Mijatović je koristeći svoj položaj dala izjavu povodom održavanja mise zadušnice u sarajevskoj katedrali za žrtve Bleiburškog pokolja 1945. godine te navedenu misu nazvala “glorifikacijom marionetskog ustaškog režima”, a odvjetnik Mišetić je u pismu glavnoj tajnici Vijeća Europe Mariji Pejčinović Burić istaknuo da povjerenica “koristi svoj položaj u VE kako bi veličala partizane i komuniste”.
Mijatović s 34 godine osnovala regulatornu agenciju za komunikacije u BiH
Dunja Mijatović je za povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava izabrana u travnju 2018. godine.
Završila je diplomski studij u Sarajevu 1987. godine nakon čega je magistrirala Europske studije na Sveučilištu u Sarajevu, Sussexu, Bologni i Londonskoj školi ekonomije.
Već 1998. godine jedna je od osnivačica regulatorne agencije za komunikacije u BiH, a 2015. godine dobitnica je Medalje Charlemagne kojom se prepoznaje doprinos osobe u medijima u procesu europskog ujedinjenja i razvoja europskog identiteta.
Majka Dunje Mijatović bila srpska predstavnica u Predsjedništvu BiH 1992.-1996.
Mijatović je kći Tatjane Ljujić-Mijatović koja je bila srpska predstavnica u predsjedništvu BiH od 1992. do 1996. godine kada je njime predsjedao Alija Izetbegović. Tatjana Ljuljić-Mijatović je bila veleposlanica BiH pri UN-u 1993. godine te je obnašala dužnosti zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva i zamjenika predsjednika Savjeta za obrazovanje pri Federalnom ministarstvu obrazovanja u Sarajevu.
Njena majka je također članica Srpskog građanskog vijeća u BiH za kojeg je šef Tima za koordinaciju istraživanja ratnih zločina i nestalih civila Republike Srpske Staša Košarac izjavio kako ne može govoriti u ime srpskog naroda jer u svojih 16 godina postojanja nikada nije osudilo zločine bošnjačke strane nad srpskim civilima. Uz to je napomenuo kako su ljudi oko tog vijeća cijeli rat u BiH proveli u službi Alije Izetbegovića, stoga se može reći da je njen status među Srbima, sličan statusu Željka Komšića među Hrvatima.
Djed Dunje Mijatović bio je visoko rangirani zapovjednik u partizanskom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa